U pitanju je ogromni kip generala Roberta E. Lija, zapovednika južnjačkih država u američkom građanskom ratu.
Kip zapovednika na konju koji se više od 130 godina uzdizao na 12-metarskom postamentu polagano je spušten pomoću dizalice u Ričmondu, nekadašnjoj prestonici secesionista u građanskom ratu od 1861. do 1865.
Stotine ljudi posmatrale su događaj sa udaljenosti. Neki su mahali stisnutom šakom, drugi su dobacivali, a treći sa odobravanjem klicali kada je ogromni bronzani kip, delo francuskog umetnika Antonina Mersiea, dignut sa postolja.
Neki smatraju da se radi o istorijskoj baštini
Glavni vojni zapovednik konfederacijskih snaga Robert Li ratovao je sa južnjačkim državama protiv severnjačkih koje su bile ukinule ropstvo.
NE PROPUSTITE
Uklanjanjem spomenika "briše se mrlja u istoriji Virdžinije i Amerike", rekao je Muhamed Abdul-Rahman, mesni čelnik.
Dok su mnogi konfederacijski spomenici širom zemlje nedavno uklanjani u tajnosti - ponekad i usred noći - pod pritiskom pokreta Black Lives Matter, (Crni životi su važni) demokratski guverner Virdžinije Ralf Nortam hteo je da uklanjanje ovog spomenika odjekne u javnosti.
Spomenike u čast Robertu E. Liju i drugim istaknutim osobama južnjačkih država dobar deo Amerikanaca danas smatra simbolima rasizma, a neki naprotiv drže da su deo istorijske baštine. Pitanje je i dalje osetljivo.
Kurir.rs/Index.hr
NE PROPUSTITE
