Slušaj vest

Carinski rat Kine i SAD se još više razbuktao nakon odmazde Pekinga Vašingtonu u vidu nameta od 84 odsto, na šta je Donald Tramp, predsednik SAD, reagovao povećanjem tarifa sa 104 na čak 125 odsto.

Sve je to usledilo nakon smirivanja finansijskih tržišta zbog jučerašnje Trampove odluke da svim zemljama pogođenim američkim carinama, osim Kini, stopira namete na 90 dana.

Dejvid Reni, urednik za geopolitiku magazina Ekonomist, kazao je u gostovanju na BBC da je Kina pažljivo planirala odgovor na navalu Trampovih carina.

On tvrdi da Peking u arsenalu poseduje kako kratkoročne, tako i dugoročne kontramere.

Američki predsednik Donald Tramp potpisao dekret o novim carinama Foto: EPA Kent Nishimura Pool, AP Evan Vucci

Reni, koji je nedavno u kineskoj prestonici razgovarao sa tamošnjim zvaničnicima i stručnjacima, navodi da je ta zemlja najave onoga što će uslediti u Americi videla još tokom Trampove kampanje za prošlogodišnje predsedničke izbore.

- Kina voli da planira. Ona voli petogodišnje planove. Veoma joj je teško da se nosi sa jogunastim američkim predsednikom koji misli samo na transakcije. Oni su dugo vremena veoma pažljivo spremali. Oni su radili na pripremi kratkoročne odbrane konkretno od Amerike i nekim dugoročnim pokušajima preoblikovanja i preuravnoteženja njihove celokupne privrede kako ne bi u toliko velikoj meri zavisila od izvoza - ocenio je Reni.

Američki predsednik Donald Tramp objavio nove carine Foto: Printskrin Youtube

On je to objasnio na primeru kineskih carina na uvoz soje iz SAD.

Reni navodi da ovi nameti direktno pogađaju Trampove biračku bazu na američkom Srednjem zapadu, gde se bave upravo uzgojem soje, dok Peking ovu sirovinu može da obezbedi i iz Brazila i Argentine.

- Oni u Pekingu razmišljaju ovako: "Šta možemo da uradimo što će naškoditi Trampovim glasačima i privući pažnju Trampa, a da mi možemo to da kupimo negde drugde - kazao je Reni.

Godišnje zasedanje kineskog Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu Foto: AP/Vincent Thian

Ipak, Kina je u prošloj godini Americi prodala robu u vrednosti od 440 milijardi dolara, oko tri puta više od iznosa koji je otišao u suprotnom smeru.

Govor američkog predsednika Donalda Trampa u Kongresu Foto: AP Ben Curtis

Zato Reni objašnjava da pitanje gde plasirati robu koje je trebalo završi u SAD predstavlja "ogromnu diplomatsku i geopolitičku glavobolju za kinesko vođstvo".

- Kina ima dodatni problem i u tome što, ukoliko Amerika ostane zatvorena za uvoz iz Kine, ta roba mora da ide negde drugde. U Pekingu mi je rečeno da je Kina već veoma zabrinuta zbog toga da bi mogla da na kraju pogorša i oteža odnose sa mestima kao što je Evropa, pa čak i sa partnerima u Latinskoj Americi, na Globalnom jugu. To je zato što, ukoliko plimski talas kineske robe preplavi ta tržišta i nanese štetu zapošljavanju i poslovima u tim zemljama zato što ona ne može da se prodaje u Americi, to je ogromna diplomatska i geopolitička glavobolja za kinesko vođstvo - zaključio je Reni.

(Kurir.rs/BBC/Preveo i priredio: N. V.)