"EVROPI OSTAJE GORIVA ZA AVIONE ZA JOŠ 6 NEDELJA"! Šef IEA upozoravao da će par stotina naoružanih ljudi držati kao taoca svetsku privredu od 110 BILIONA DOLARA
Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), izjavio je da svet mora da se pripremi za "značajno veće" cene energenata ako Ormuski moreuz ne bude ponovo otvoren za pomorski saobraćaj.
Skaj njuz prenosi da je u intervjuu švajcarskom listu Noje cirher cajtung Birol je dodao da čak i ako se ključni plovni put otvori nakon blokada koju su uveli prvo Iran, a potom i SAD u okviru sukoba na Bliskom istoku, troškovi za energiju se neće odmah vratiti u normalu.
- Trebalo bi da se pripremimo za nestabilna tržišta neko vreme - kazao je Birol.
On je takođe upozorio da će se više cene tek osetiti i to na isti način širom sveta i ocenio da tržišta potcenjuju uticaj rata.
Birol je objasnio da je to zato što su tankeri za naftu i gas koji su već bili na putu pre početka sukoba stigli na odredišta.
- Do sada su te pošiljke "ublažile uticaj" rata, ali u martu nisu utovareni novi tankeri - naveo je on.
Šef IEA je dodao da će biti potrebno oko dve godine da se povrati proizvodnja energenata koja je izgubljena na Bliskom istoku od početka rata u Iranu, dodajući da će se to "razlikovati od zemlje do zemlje".
- U Iraku, na primer, biće potrebno mnogo više vremena nego u Saudijskoj Arabiji. Međutim, procenjujemo da će biti potrebno otprilike dve godine sveukupno da se ponovo dostignu nivoi od pre rata - kazao je Birol.
Velika zavisnost od Ormuskog moreuza
On je rekao da je godinama "upozoravao" na veliku zavisnost od Ormuskog moreuza i da bi globalna ekonomija – "privreda vredna 110 biliona (1.000 milijardi) dolara" – mogla da bude "talac nekoliko stotina naoružanih ljudi".
- Sada vidimo koliko je taj rizik bio realan - poručio je Birol.
On je juče za AP izneo procenu da Evropi ostaje mlaznog goriva za aviona za "možda nekih šest nedelja", dodajući da je ovo "najveća energetska kriza sa kojom smo se ikada suočili".
U izveštaju IEA objavljenom ranije ove nedelje navodi se da bi zalihe kerozina mogle da nestanu u junu ako Evropa ne bude u stanju da zameni barem polovinu uvoza koji je do sada stizao sa Bliskog istoka.
Birol je kazao bi "moglo da dođe do otkazivanja letova ako zalihe ostanu blokirane".
U mesečnom izveštaju o tržištu nafte IEA, agencije koja savetuje 32 zemlje članice o snabdevanju energijom i bezbednosti, navodi se da su isporuke iz Persijskog zaliva najveći izvor mlaznog goriva za globalno tržište.
Rafinerije u drugim velikim zemljama izvoznicama, kao što su Južna Koreja, Indija i Kina, bile su i same u velikoj meri zavisne od uvoza sirove nafte sa Bliskog istoka.
- Kao rezultat toga kriza je dovela do neočekivanog poremećaja funkcionisanja tržišta goriva za avione - navodi se izveštaju.
Evropi 75 odsto kerozina dolazilo sa Bliskog istoka
IEA podseća da je Evropi sa Bliskog istoka do sada dolazilo oko 75 odsto mlaznog goriva koje je uvozila.
Evropske zemlje se sada trude da zamene isporuke iz Persijskog zaliva uvozom iz drugih zemalja.
Analitičari kažu da nove količine mlaznog goriva dolaze iz SAD i Nigerije.
IEA je saopštila da je poslednjih nedelja došlo do značajnog ubrzanja izvoza američkog mlaznog goriva.
Međutim, u izveštaju se upozorava da čak i ako su sve ove pošiljke namenjene Evropi, one bi nadoknadile tek nešto više od polovine zaliha izgubljenih zbog rata na Bliskom istoku.
Analizirajući različite scenarije, ističe se da ako Evropa ne bude zamenila više od 50 odsto uvoza sa Bliskog istoka, „mogu da dođe do nestašice na nekim aerodromima, što će rezultirati otkazivanjem letova i manjom potražnjom“.
U najboljem slučaju kriza od avgusta
Čak i ako bi se nadoknadile tri četvrtine zaliha, ista situacija bi mogla da se desi, ali nešto kasnije, od avgusta.
Amar Kan, šef odeljenja za određivanje cena mlaznog goriva za Evropu u kompaniji "Argus medija", veruje da čak i ako se isporuke iz zemalja Persijskog zaliva nastave u bliskoj budućnosti, još uvek bi moglo da dođe do nestašice uoči letnjeg turističkog špica.
- Nije sigurno, ali ipak, sve je verovatnije da će doći do nestašice u određenom obimu u nekim delovima Evrope. Naravno, aerodromi kao što je londonski "Hitrou" će verovatno imati prioritet u odnosu na druge manje - kazao je Kan.
(Kurir.rs/Sky News/AP/BBC na srpskom/Preveo, priredio i preneo: N. V.)
