Slušaj vest

Ona je praktično ceo život vezana za najvažniju sporednu stvar na svetu. Bivši je fudbalski sudija, a danas je spojila posao i zadovoljstvo jer obavlja funkciju menadžerke za bazični fudbal u Fudbalskom savezu Srbije.

Ruža je ekspert u svojoj oblasti, jedna je od svega 26 stipendista prestižnog FIFA programa. U intervjuu prilikom posete redakciji Kurira, Ilićeva se dotakla mnogih tema vezanih za bazični fudbal u našoj zemlji.

HMCC0835.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

Kako danas ocenjujete stanje bazičnog fudbala u Srbiji i koji su najveći pomaci napravljeni u poslednjih nekoliko godina?
- Jedan od najvećih pomaka je jačanje mreže regionalnih koordinatora za bazični fudbal, koji rade u okviru regionalnih fudbalskih saveza i predstavljaju ključnu sponu izme|u Fudbalskog saveza Srbije, lokalnih zajednica, klubova, škola i trenera. Takođe, mnogi ljudi koji godinama razvijaju bazični fudbal van sistema postaju deo FSS. Njihova uloga je presudna jer omogućava da programi ne ostanu na papiru, već da zaista zažive na terenu, u svakom regionu Srbije - kaže Ruža Ilić za Kurir i dodaje:

HMCC0921.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

- Drugi veliki iskorak je raznovrsnost i obuhvat programa. Danas govorimo o fudbalu koji počinje u vrtićima, nastavlja se u školama i klubovima, a završava se u programima za rekreativce i veterane. Paralelno s tim, napravljen je znatan napredak u razvoju fudbala za lica sa invaliditetom, gde je fokus na dostupnosti, inkluziji i stvaranju sigurnog okruženja za bavljenje sportom. Posebno bih istakla povratak fudbala u osnovne škole i snažnije institucionalno povezivanje s nacionalnim futsal takmičenjima. Putem saradnje s Ministarstvom sporta i Savezom za školski sport, uspeli smo da školskom fudbalu damo jasnu strukturu i kontinuitet, kao i da talentovanoj deci otvorimo dodatne razvojne puteve pomoću futsala, koji ima veliku ulogu u tehničkom i motoričkom razvoju mladih igrača. Sve ove aktivnosti zajedno čine bazu širim, dostupnijim i kvalitetnijim sistemom, u kojem je fokus, pre svega, na detetu i dugoro~nom razvoju fudbala u Srbiji.

HMCL0753.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

Koji su trenutno ključni prioriteti FSS kad je u pitanju razvoj bazičnog fudbala, posebno u mlađim uzrasnim kategorijama?
- Naš prioritet je kvalitet pre rezultata u najmlađim uzrastima. Fokusirani smo na razvoj trenera, standardizaciju programa rada, bezbedno i podsticajno okruženje za decu i jasne razvojne putanje. Zbog toga trenutno radimo na kategorizaciji klubova kako bismo mogli da imamo jasan uvid u fudbalsku strukturu. Želimo da dete u fudbalu pre svega ostane, da se oseća dobrodošlo, sigurno i motivisano, bez pritiska koji ne pripada tom uzrastu.

HMCC0860.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

Na koji način FSS podstiče masovnost i zadržavanje dece u fudbalu, naročito u konkurenciji drugih sportova i digitalnih sadržaja?
- Moramo prihvatiti realnost da se borimo za pažnju dece. Zato nudimo fudbal koji je zabavan, inkluzivan i prilagođen njihovom uzrastu. Kroz školski fudbal, programe u vrtićima, "grassroots" festivale i saradnju s klubovima trudimo se da fudbal bude igra, a ne obaveza. Takođe, radimo na edukaciji trenera i roditelja, jer su oni ključni saveznici u zadržavanju dece u sportu. Izazova na tom polju ima mnogo, i to je rad koji se nikad ne završava niti možete da postignete krajnji rezultat. Moram da istaknem izuzetnu saradnju s kolegama koji se bave razvojem elitnog fudbala i nacionalnih selekcija unutar tima za Strategiju i razvoj, kojim rukovodi Ranko Stojić.

HMCC0979.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

Koliko su devojčice i ženski fudbal uključeni u strategiju bazičnog fudbala i kakvi su planovi za naredni period?
- Devojčice i ženski fudbal su integralni deo naše strategije. Ne kao dodatak, već kao ravnopravan segment razvoja. U prethodnom periodu napravili smo snažan iskorak u uključivanju devojčica kroz posebne programe, ali i kroz mešovite aktivnosti u najmlađim uzrastima. U narednom periodu fokus će biti na daljem širenju baze, edukaciji trenera i stvaranju jasnih razvojnih putanja za devojčice koje žele da ostanu u fudbalu, bilo kao igračice, trenerke ili sportske radnice.

Da li Srbija i dalje ima dovoljno talenata i šta je ključno da bi oni ostvarili puni potencijal?
- Srbija ima talenata, u to nema dileme. Ali talenat sam po sebi nije dovoljan. Ključno je okruženje: strpljenje, kvalitetan rad, mentalna stabilnost i podrška sistema. Moramo da zaštitimo decu od prevelikih očekivanja i prerane selekcije i da im omogućimo da se razvijaju u skladu sa svojim tempom.

Koliko je važna psihološka priprema mladih igrača, pored tehničko-taktičkog razvoja?
- Izuzetno je važna. Danas znamo da je mentalni aspekt često presudan. Radimo na tome da treneri razumeju razvojne faze dece, da komunikacija bude podsticajna, a ne opterećujuća. Fudbal treba da gradi samopouzdanje, otpornost i timski duh, to su vrednosti koje ostaju i van terena. O njima često govori i selektor reprezentacije Srbije, Veljko Paunović.


Koliki je značaj organizacije Evropskog prvenstva U21 2027. za srpski fudbal u celini?
- To je ogroman iskorak za srpski fudbal. Ne samo u organizacionom i infrastrukturnom smislu već i kao prilika za budućnost. Takmičenje tog nivoa podiže standarde, motiviše decu i mlade, te nam daje priliku da pokažemo šta Srbija može. Posebno je važno što se taj događaj prirodno nadovezuje na rad u bazi, razvoj mladih igrača i svih mlađih nacionalnih selekcija od igrača do 21 godine.

Šta za vas lično predstavlja učešće u organizaciji jednog evropskog prvenstva?
- Veliku čast, ali i odgovornost. To je prilika da znanje, iskustvo i energiju uložim u projekat koji ima dugoročan uticaj na srpski fudbal. Lično, to doživljavam kao nastavak puta koji sam gradila godinama, kroz rad u razvoju, strategiji i međunarodnoj saradnji. 

Lepo je videti na hiljade dece na mečevima reprezentacije - koliko je taj proces važan za celokupan srpski fudbal i da se u budućnosti stvori jak kult reprezentacije?
- Izuzetno je važan. Ta deca su budući navijači, igrači, treneri i sportski radnici. Kad dete do|e na stadion, obuče dres reprezentacije i oseti pripadnost, to ostavlja trag za ceo život. To je temelj kulta reprezentacije i nešto što se gradi dugoročno, planski i s puno emocija. Takođe, reprezentativci i reprezentativke često ističu da im je puno srce kad vide pune tribine dece.

HMCC0773.jpg
Foto: NEMANJA NIKOLIC/Kurir

Kako izgleda odnos FSS sa UEFA i FIFA na temu bazičnog fudbala - vaša uloga u tom procesu je jako važna i zaslužni ste za neke velike projekte koje smo dobili od ove dve organizacije?
- Saradnja sa UEFA i FIFA je veoma intenzivna i zasniva se na međusobnom poverenju i kontinuitetu. Fudbalski savez Srbije je u poslednjih nekoliko godina prepoznat kao savez koji razvoju bazičnog fudbala pristupa strateški i dugoročno, zbog čega se pojedini naši programi danas koriste kao primer dobre prakse u širem evropskom i međunarodnom kontekstu. Moja uloga u tom procesu često je da budem veza između međunarodnih organizacija i domaćeg sistema, kako bi globalne strategije i standardi bili prilagođeni realnim potrebama na terenu u Srbiji. Dodatnu vrednost toj saradnji daje i činjenica da sam stipendista FIFA programa FIFA Tehnikal lideršip diploma (Technical Leadership Diploma), koji okuplja svega 26 fudbalskih radnika iz celog sveta i trenutno je tek u svojoj trećoj generaciji. To nam omogućava direktan pristup najnovijim znanjima, trendovima i primerima iz drugih zemalja, koje zatim implementiramo u naše programe. Rezultat takvog odnosa su konkretni projekti koji nisu samo formalni već imaju jasan i merljiv uticaj na razvoj fudbala na terenu.

Kad pogledate unapred, kako biste voleli da izgleda srpski fudbal za 10 godina, poševši upravo od baze?
- Volela bih da imamo široku, zdravu bazu u kojoj je fudbal dostupan svakom detetu, bez obzira na pol, mesto odrastanja ili socioekonomske uslove. Sistem koji prepoznaje razvoj, a ne samo rezultat. Fudbal koji vaspitava, povezuje i inspiriše. Ako baza bude jaka, sve ostalo će doći prirodno - zaključila je Ruža Ilić.

Veljko Paunović postao selektor Srbije Izvor: MONDO/Dušan Ninković