Slušaj vest

Pred zvanični početak 113. izdanja Otvorenog šampionata Australije u tenisu – odnosno 56. Australijan Opena i 227. Grend Slem turnira Open Ere koji se 38. put organizuje u Melburn (Flinders) Parku – pozitivna neizvesnost para sparni vazduh pored reke Jara i svetsku tenisku scenu i auditorijum. I iako će broj bodova koji će svaki uspeh u glavnom žrebu turnira biti isti kao i prethodnih godina, ukupni nagradni fond za nastup u muškom i ženskom singlu je za 11% veći nego prošle sezone (33 miliona 108 hiljada australijskih dolara) – gde igrači i igračice za učešće u prvom kolu dobijaju 132 hiljade dolara pre poreza, finalisti milion i devetsto hiljada a pobednici 3 miliona i 500 hiljada.

U „Sunčani Slem“ iz prošle godine najviše unose njegove trenutno najveće mlade zvezde i osvajači po dva trofeja na Slemovima – ubedljivo prvi igrač ATP liste Janik Siner (23 godine) sa 11,830 bodova, 73 pobede iz 79 mečeva odigranih na 17 turnira i izvrsnih 8 titula (od kojih i 4 Mastersa i dve 500-tice plus Dejvis Kup) i treći na ATP listi i dve godine mlađi Karlos Alkaraz (7010 bodova) sa 54 pobede iz 67 mečeva na odigranih 18 turnira i četiri titula (od kojih 1 Masters i jedna 500-tica, oba osvojena kroz finala upravo sa Sinerom). Iako je kao drugi sezonu završio Saša Zverev (7,635, od kojih gubi 280 zbog lošeg nastupa u Junajted Kupu) i time se drugi put našao u karijeri na tom mestu posle 2018., taj uspeh je ostvaren igrajući na 21 turniru ali uz „samo“ dva trofeja na Mastersima – u Rimu i Parizu. Iako je za njega prošla sezona bila jedna od najlošijih od 2007. (bez ijedne osvojene ATP titule), Novak Đoković ju je obeležio istorijskim uspehom – osvajanjem Karijernog Zlatnog slema olimpijskim zlatom iz Pariza (tek petim u istoriji, posle Agasija, Nadala, Serene Vilijams i Štefi Graf) i to kao najstariji od kada se tenis vratio u olimpijski program 1988. u Seulu (37 godina, 74 dana) - a po osvojenim Mastersima će je još pamtiti i Cicipas (treći put u Monte Karlu), Rubljov (prvi u Madridu) i Popirin (prvi put u karijeri – u Montrealu). Prvi put od 2002. godine graveri trofeja nisu upisivali prezime Đoković, Federer ili Nadal po završenom finalu najvažnijih turnira u tenisu, a od 2017. Novakovo – i to dovoljno govori u prilogu toga da je smena generacija i „garde na vrhu“ skoro u potpunosti završena.

Melburn park, Australijan open Foto: VBKS

A za one koji misle da je sva ova statistika bitna samo onima koji ne vitlaju teniskim reketom za manju ili veću naknadu skoro celih jedanaset meseci godišnje – možda će se iznenaditi time da je istina potpuno drugačija, i da igrači često zamere sebi ako ne poznaju neki element statistike koji se najčešće ne tiče ni njih samih. Statistika je važan element prestiža u tenisu, i tako će uvek biti.

U tom smislu Janiku Sineru će biti itekako važno da postane prvi as posle Nadala (2005-6) koji je odbranio svoju prvu osvojenu Grend Slem titulu – odnosno Krika (1981-2) i Edberga (1985-7) u Melburnu – i time postane prvi i svakako najmlađi Italijan sa više od dva osvojena Slema (posle Petranđelija na Rolan Garosu 1959-60). Uzastopnim osvajanjem tri titule na tvrdoj podlozi postao bi prvi igrač posle Novaka (2015-6) kome je to pošlo za reketom, dok je u tom registru najuspešniji Federer sa 5 uzastopnih titula od 2005 do 2007 u Americi i Australiji. Njegov mlađi suparnik Alkaraz bi prvencem u Melburnu postao najmlađi teniser koji je osvojio pet Grend Slem titula i karijerni Grend Slem (21 godina, 211 dana na kraju turnira), što je Nadal učinio sa 24 godine i 102, Federer sa 27 godinom i 303 - a Novak sa 29 godina i 15 dana. Karlitos do sada nije izgubio ni jedno Grend Slem finale u kome je učestvovao, a sa 5 od 5 u Melburnu bi postao šesti igrač u istoriji – i tek drugi posle Federera u Open Eri (2003-2005) koji ima savršeni skor u tom smislu.

Najviše istorijskih ostvarenja ove godine se očekuje od Novaka Đokovića – novi Grend Slem rekord u obe konkurencije (25, sada izjednačen na 24 sa Margaret Kort), povećanje rekordnih 24 u konkurenciji tenisera i 10 osvojenih u Melburnu (treći posle Nadalovih 14 u Parizu i 11 Kortove u Melburnu po broju osvojenih titula na jednom Slemu), osvajanje Slema u Open Eri kao najstariji igrač (37 godina 244 dana) i najvećeg broja Slemova posle navršenih 35 godina (5, dok su Federer i Rouzvol osvajali po 3 u tom dobu). 17 godina bi prošlo između osvajanja prvog i poslednjeg trofeja na jednom Grend Slemu ako bi Novak 26. januara bio bolji od drugog učesnika finala najvećeg sportskog događaja na svetu na početku godine (Melburn 2008 – 2025), čime bi se izjednačio sa Nadalom na Rolan Garosu (2005-22) - a iza Sereninih 17 godina i 5 meseci na Ju Es Openu – od 1999. do 2017. U rekordnih 10 nastupa u finalima Melburna Novak nikada nije izgubio, u rekordnih 37 nastupa u finalima svih Grend Slem takmičenja osvoijo je 24 - i po tome je najbolji teniser u obe konkurencije. „Ako se po Melburnu sezona poznaje“ važilo je za Novaka tokom skoro cele karijere – i ova godina u tom smislu ne bi trebala da bude drugačija, a važnost uspeha u Melburnu ovog januara za ostatak njegove karijere i teniski legat je – neprocenjiva i sigurno najvažnija u smislu motivacije za ono što predstoji u njenom daljem toku.

Pogledajte kako je izgledao trening Đokovića i Danila Medvedeva pred početak turnira:

Trening Novaka Đokovića i Danila Medvedeva Foto: VBKS

Od ostalih učesnika koji ovde nastoje da ostvare istorijske uspehe izdvaja se šampion Nju Jorka iz 2021 i trostruki dosadašnji finalista Medvedev, koji nastoji da iz dvanestog pokušaja osvoji svoj drugi Grend Slem trofej u karijeri („lider“ Safin sa 14, slede Đoković i Kuerten sa 12). Top-ten asovi Zverev (2), Fric (4) i Rud (6) će se boriti za to da napokon osvoje svoj prvi Slem a da su pre toga bili na jedan korak do tog ostvarenja. Iako u 2024. Rud nije ušao ni u jedno finale, 2022 (Njujork, Pariz) i 2023 (Pariz) su bile godine kada je u njima učestvovao – dok je Zverev tu priliku imao 2020. u Njujorku i prošle godine na Rolan Garosu. Amerikanac Tejlor Fric je bio finalista „domaćeg“ Slema prošlog septembra po prvi put, a uz njega bi svoj trijumfalni prvenac – posle propuštenih prvih prilika a sa manjom izvesnošću da to ostvare od Nemca, Amerikanca ili Norvežanina – tražili Beretini (posle Vimbldona 2021.) Kirijos (isti turnir, godinu dana kasnije), Nišikori (Njujork 2014.) i Cicipas (Rolan Garos 2021., Melburn 2023.).

Kod dama će prvi put na Australijan Openu nastupiti čak 14 igračica iz 12 zemalja – a među njima velika nada domaćeg tenisa Maja Džoint, Amerikanka srpskog porekla Iva Jović, kao i Slovenka Veronika Erjavec i „balkanke“ Anka Todoni (Rumunija) i Zejnep Sonmez (Turska). Prvi put u svojoj karijeri dvostruka uzastopna osvajačica Melburna Arina Sabalenka ulazi u takmičenje kao prva na svetu, ali je tu ugrožavaju drugoplasirana Iga Švjontek i treća na WTA listi Koko Gof – jer ne brane puno bodova iz prethodne godine. Ako Iga dođe do trećeg kola, Arina će morati da uđe u polufinale; ako Poljakinja dođe do polufinala, Beloruskinja će morati da ode stepenicu više – a ako se njih dve susretnu u finalu – bolja će napustiti Australiju kao svetska broj 1. Kod Gof je situacija malo složenija – gde bi Amerikanka postala broj 1 ako bi Sabalenka izgubila u četvrtfinalu a Poljakinja ispala u 2. kolu – pa će Kori verovatno morati da radi na boljoj prilici ubuduće. Uz njih tri – velike favoritkinje su pre svih Ćinven Ženg (5), Jasmin Paolini (4), Džesika Pegula (7) i Ema Navaro (8) – dok će u slučaju bivše finalistkinje i šeste igračice sveta Elene Ribakine biti potrebno sagledati trenutno stanje forme i (poremećene) odnose sa trenerima Ivaniševićem (i nepriznatim povratnikom Vukovim) u prvim nastupima kako bi se dala procena njenih šansi.

Velika imena u žrebu kod dama su četvorostruka Grend Slem šampionka Naomi Osaka (2x Melburn, Njujork), Vika Azarenka i Ema Radukanu – ali ćemo videti da li će uspeti da se izbore sa dosta zahtevnim žrebom. Veliki broj istočnoevropskih igračica bi takođe mogle da ostvare dobar rezultat u Melburnu ove godine – a pre svega Šnajderova, Kalinskaja, Andreeva i Kasatkina – dok će prznična Amerikanka Kolins tražiti svoju priliku prevashodno iz ugla iskustva. Za razliku od ostala tri Slema – na Australijan Openu velike favoritkinje sa tradicijom dobrih nastupa uglavnom prolaze dobro, pa će biti zanimljivo videti da li će baš neka od spomenutih održati primat u naredne 2 nedelje zanimljivog takmičenja na terenima Melburn Parka...

Bonus video:

Japanski vrt u Monte Karlu koji Đoković obožava Izvor: Kurir