Mnogi su podlegli trendu pravljenja akcionih likova preko ličnih fotografija koristeći ChatGPT, a niko ne razmišlja o posledicama: Stručnjaci "digli" uzbunu
Nagli porast interesa za ovim alatom upalio je zvono za uzbunu, a stručnjaci širom sveta upozorili su na potencijalne posledice i rizike
Sigurno ste primetili poplavu slika na društvenim mrežama u kojima su pojedine osobe prikazane kao minijaturne verzije akcionih figurica s opremom. Nedelju dana ranije, društvene mreže su preplavile slike digitalnih avatara i selfija napravljenih u stilu popularnog studija "Ghibli".
Radi se o AI radovima iz "studija" ChatGPT-a koji su se pretvorili u fotografski trend. I dok su se mnogi igrali tražeći "savršeni prompt" za najbolju AI sliku njih koju će podeliti s prijateljima, porodicom pa čak i potpunim strancima, nagli porast interesa za ovim alatom upalio je zvono za uzbunu.
Naime, iza onoga što mnogi smatraju nevinom zabavom skriva se puno ozbiljniji problem. Mel Moris, osnivač istraživačke kompanije "Corpora.ai", upozorio je za "The Next Web" na veliku cenu koju svet plaća zbog sve veće popularnosti AI alata.
- Trend "LinkedIn" akcionih figurica i njegova potražnja za GPU-ima očigledno je neodrživa - rekao je.
Naime, procenjuje se da korišćenje velikih sastava veštačke inteligencije za generirsanje teksta troši od 20 do 30 puta više energije od tradicionalnog pretraživanja. Stvaranje slike generisane veštačkom inteligencijom iz tekstualnog prompta koristi barem dvostruko više od toga.
- Ova vrsta povremene prekomerne upotrebe pokazuje koliko smo postali nepovezani sa stvarnim troškovima povezanim s ovim alatima - dodaje Morris.
A šta je sa privatnošću?
Ali, problem nije samo u potrošnji električne energije, koji AI sastavi gutaju u ogromnim količinama. Sve je više aktivista za digitalnu privatnost koji upozoravaju na činjenicu da učitavanje vlastitih ili tuđih fotografija u ChatGPT omogućava OpenAI-u da besplatno prikupi ogromne količine podataka za treniranje veštačke inteligencije. Kritičari upozoravaju da bi se te fotografije mogle iskoristiti za biometrijsko prepoznavanje i identifikovanje u budućnosti.
Jer korisnici sami, svojevoljno, prepuštaju OpenAI-u svoje fotografije. Iste one koje, kad bi OpenAI pokupio na internetu, potpadaju pod zaštitu GDPR-om. Naime, prema propisima GDPR-a, OpenAI mora da opravda preuzimanje slika s interneta pod pravnom osnovom "legitimnog interesa", što znači da moraju da primene dodatne zaštitne mere za zaštitu privatnosti korisnika i osiguraju usklađenost. To uključuje dokazivanje da je prikupljanje podataka neophodno, da ne poništava prava pojedinaca i da sledi stroge mere transparentnosti i odgovornosti.
Kako je pojasnila suosnivačica AI, "Tech & Privacy Academy", Luiza Jarovski, kada ljudi dobrovoljno učitaju te slike, daju svoj pristanak OpenAI-ju da ih obradi (članak 6.1.a GDPR-a). Ceo slučaj naziva "pametnim trikom u vezi s privatnošću" jer "ljudi postavljaju nove slike... koje verovatno pre nisu bile na društvenim mrežama".
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju da bi se fotografije učitane u bilo koji AI alat mogle zloupotrebljavati ili se njima moglo manipulisati u budućnosti. Stoga savetuju da korisnici, pre priključivanja nekom AI trendu razmisle o potencijalnim rizicima.
- Izbegavajte deljenje visokokvalitetnih fotografija na drušvenim mrežama jer one mogu biti korištene za treniranje veštačke inteligencije. Dva puta razmislite pre nego što učitate lične fotografije u AI alate. Pogotovo jer ne znate šta se s njima događa nakon što stisnete "Učitaj". OpenAI dobija besplatan i lak pristup ovim slikama, a samo će one imati originale - naglašava Jarovski.
(Kurir.rs/Zimo)
Bonus video: Da li će nas veštačka inteligencija zameniti?
"IGRA NIJE GOTOVA, AMERIKA JE NAPALA SRCE ISLAMSKOG SVETA!" Iranski šef diplomatije stigao kod Putina! Izrael pokreće nove udare na Teheran! (FOTO/VIDEO)