Slušaj vest

Sve veća integracija generativne veštačke inteligencije u svakodnevnu komunikaciju donela je neočekivane nuspojave tamo gde su se mnogi najmanje nadali – u svetu digitalnog flerta. Ono što je započelo kao zabavan eksperiment i pokušaj da se uz pomoć ChatGPT-a osmisli savršena rečenica za započinjanje razgovora (icebreaker), preraslo je u globalni problem koji ozbiljno ugrožava autentičnost među ljudima.

Korisnici aplikacija za upoznavanje poput Tindera, Bumble-a i Hingea masovno prijavljuju zasićenje i frustraciju zbog poruka koje zvuče previše robotski, generički i neprirodno savršeno. Umesto duhovitog i spontanog razgovora, platforme su preplavljene tekstovima koje pišu algoritmi, što je dovelo do toga da singl ljudi masovno gube želju za daljom komunikacijom čim osete prisustvo AI-ja.

profimedia0339962249.jpg
Foto: Profimedia

Kako je ChatGPT postao tajni agent u muvanju

Do pre samo nekoliko meseci, korišćenje veštačke inteligencije za pisanje biografija ili osmišljavanje komplimenata smatralo se pametnim trikom za privlačenje pažnje suprotnog pola. Ljudi koji se inače stide ili nemaju inspiraciju koristili su četbotove kako bi kreirali šarmantne, elokventne i duhovite odgovore, nadajući se da će tako ostaviti bolji prvi utisak.

Međutim, ova praksa se ubrzo pretvorila u autogol jer su algoritmi skloni ponavljanju istih fraza, metafora i preterano uglađenog tona koji retko ko koristi u stvarnom, opuštenom razgovoru. Kada osoba sa druge strane ekrana dobije poruku koja zvuči kao poslovni mejl ili motivacioni govor, odmah se pali crveni alarm i razgovor se uglavnom završava blokiranjem.

dopisivanje.jpg
Foto: Shutterstock

Devojke masovno provalile mušku prevaru

Zanimljivo je da su upravo devojke te koje su prve razvile šesto čulo za prepoznavanje poruka koje je generisala veštačka inteligencija. Na društvenim mrežama, a pre svega na TikToku, devojke svakodnevno dele snimke ekrana na kojima pokazuju očigledne primere gde su muškarci prepustili ChatGPT-u da vodi igru umesto njih.

Glavni znaci prepoznavanja su preterano dugačke rečenice, savršena gramatika koja ne priliči neformalnom ćaskanju, kao i korišćenje komplimenata koji zvuče kao da su prepisani iz vikend-romana. Devojke ističu da takav pristup doživljavaju kao uvredu i lenjost, jer ako neko ne želi da uloži ni trunku sopstvenog truda da smisli običnu rečenicu, onda sigurno nije vredan pažnje ni u stvarnom životu.

shutterstock-1663950967.jpg
Foto: Shutterstock

Strah od lažnog predstavljanja i gubitka kontakta

Stručnjaci za partnerske odnose i psiholozi upozoravaju da ova pojava krije mnogo dublji problem od običnog dosadnog razgovora, a to je strah od emotivne manipulacije i lažnog predstavljanja. Kada se dopisujete sa nekim ko koristi AI, vi zapravo ne komunicirate sa tom osobom, već sa naprednim jezičkim modelom obučenim na milijardama tekstova sa interneta.

Najveće razočaranje nastaje u trenutku kada dođe do susreta uživo, gde se ispostavi da je osoba koja je preko poruka delovala neverovatno harizmatično, načitano i elokventno, u prirodi zapravo tiha, nesigurna ili potpuno drugačijeg sklopa ličnosti. Taj brutalni sudar sa realnošću ostavlja osećaj prevarenosti, zbog čega singl ljudi postaju sve ciničniji prema digitalnom upoznavanju.

raskid shutterstock_1290012460.jpg
Foto: Shutterstock

Aplikacije uvode rigorozne AI filtere

Zbog opšteg revolta korisnika i pada aktivnosti na platformama za upoznavanje, tehnološke kompanije su primorane da preduzmu radikalne korake kako bi spasile ono što je ostalo od autentičnosti. Neke od vodećih aplikacija već testiraju napredne algoritme za detekciju teksta koji će automatski prepoznavati i označavati poruke napisane uz pomoć veštačke inteligencije.

Ideja je da se korisnicima pruži transparentnost, pa bi se pored sumnjivih poruka moglo pojaviti upozorenje da je tekst generisan mašinski, ili bi takvi profili dobijali niži prioritet u pretrazi. Cilj je da se kazni digitalna lenjost i da se prednost vrati ljudima koji i dalje veruju u iskrenu, pa makar i nesavršenu ljudsku komunikaciju.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.