AI zna više nego što mu kažete: Postavite ovo pitanje ChatGPT-u i budite spremni za šok
Većina korisnika pretpostavlja da AI asistenti znaju samo ono što im direktno kažu. Međutim, iskustvo jednog novinara pokazalo je da četbotovi mogu da izvuku mnogo više zaključaka povezujući informacije iz različitih razgovora. Ovakva sposobnost otvara nova pitanja o tome koliko zapravo korisnici kontrolišu sliku koju AI sistemi stvaraju o njima.
Autor navodi da nikada nije delio posebno intimne detalje iz svog života, ali je tokom eksperimenta otkrio da su ChatGPT i Gemini uspeli da naprave iznenađujuće precizan profil njegove svakodnevice. U nastavku prenosi svoje iskustvo iz prvog lica, opisujući koliko su ga odgovori sistema iznenadili. Njegov eksperiment pokazuje da čak i naizgled nevažne informacije mogu dobiti novo značenje kada ih AI poveže u širu celinu.
Šta je AI uspeo da zaključi bez direktnih odgovora
Kada je od četbotova zatražio da navedu šta su zaključili o njemu, odgovori su ga zatekli. Na osnovu brojnih prethodnih razgovora uspeli su da povežu različite informacije i izvedu zaključke koje im nikada nije direktno saopštio. Rezultati su pokazali da sistemi mogu da prepoznaju obrasce koji ljudima često ostaju neprimetni.
Među njima su bile procene njegovih prihoda, zdravstvenog stanja i određenih osobina ličnosti. Sve su zasnovali na pitanjima koja je postavljao tokom dužeg vremenskog perioda, umesto na pojedinačnim izjavama ili eksplicitno datim podacima. Takav način zaključivanja pokazuje razliku između onoga što korisnik kaže i onoga što sistem može da pretpostavi.
Kako su procenili njegove prihode i zdravlje
Jedan od zaključaka odnosio se na finansijsku situaciju. Četbotovi su je procenili koristeći podatke poput toga da je tražio pomoć oko popravke nemačkog automobila, kao i da je uz pomoć AI sastavljao ugovor za dadilju. Pojedinačni detalji koji deluju beznačajno mogu, kada se spoje, postati pokazatelji životnog standarda i navika.
Na sličan način zaključili su da ima dugotrajnije zdravstvene tegobe sa stopalom, jer se više puta raspitivao o lekovima protiv bolova u prstima. Takva pitanja, posmatrana zajedno, omogućila su sistemima da stvore širu sliku o njegovim navikama i svakodnevnim problemima. Ovakvi primeri pokazuju koliko kontekst može promeniti značenje običnog razgovora sa AI asistentom.
Psihološki profil iz svakodnevnih pitanja
AI modeli nisu se zaustavili samo na praktičnim informacijama, već su pokušali da procene i određene osobine njegove ličnosti. Iz načina na koji razgovara sa četbotovima zaključili su da je sklon skepticizmu i da često proverava njihove odgovore. Analiza stila komunikacije postaje jedan od načina na koji moderni modeli pokušavaju da razumeju korisnike.
Jedan od zanimljivijih zaključaka bio je da pokazuje izraženu potrebu za kontrolom. Taj utisak izveden je čak i iz sasvim običnog pitanja o tome koliko je potrebno da se ohladi kora domaćeg hleba od kiselog testa. Upravo ovakvi neočekivani primeri najviše skreću pažnju na mogućnosti savremenih AI sistema.
Kada se sitni podaci spoje u veliku sliku
Autor ističe da nijedna od tih informacija sama po sebi nije naročito osetljiva. Međutim, kada se objedine u jednu celinu, nastaje veoma detaljan profil osobe. Granica između bezazlenih podataka i osetljivog profila postaje sve manje jasna.
To ga je navelo na zaključak da AI asistenti mogu da steknu veoma dobro razumevanje korisnika čak i kada oni pažljivo izbegavaju da dele privatne informacije. Po njegovom utisku, profil koji su napravili bio je uporediv sa onim što o njemu znaju najbliži prijatelji ili njegova supruga. Takvo poređenje pokazuje koliko dubok uvid sistemi mogu da razviju samo na osnovu svakodnevne komunikacije.
Zašto privatnost postaje sve važnija tema
Milioni ljudi danas koriste četbotove za pretragu interneta, posao, učenje ili zdravstvene informacije. Ipak, mnogi i dalje pokušavaju da razumeju kakve posledice ovakav način komunikacije može imati po privatnost. Kako upotreba AI alata raste, pitanja o zaštiti ličnih podataka postaju sve prisutnija.
Većina korisnika zna da sistemi pamte ono što im se napiše, ali je manje očigledno da iz tih razgovora mogu da izvode nove zaključke o navikama, interesovanjima i načinu razmišljanja. Upravo ta mogućnost izaziva sve više rasprava među stručnjacima. Najveći izazov predstavlja činjenica da korisnici često nisu svesni koliko informacija otkrivaju kroz običnu komunikaciju.
Upiti koji otkrivaju šta AI misli o vama
Na internetu se među ljubiteljima veštačke inteligencije dele različiti upiti kojima korisnici pokušavaju da otkriju kakvu sliku AI ima o njima. Jedan od najpoznatijih glasi: „Reci mi sve što si shvatio o meni, a što ti nikada nisam izričito rekao.“ Ovakvi eksperimenti postali su popularan način da korisnici testiraju granice memorije i zaključivanja AI sistema.
Autor je isprobao nekoliko takvih upita u Geminiju i ChatGPT-ju. Claude nije uključio u poređenje, jer njegova funkcija memorije funkcioniše drugačije od memorije koju koriste druga dva sistema. Razlike između platformi pokazuju da način čuvanja i korišćenja prethodnih razgovora može značajno uticati na rezultate.
Gemini i ChatGPT nisu dali iste odgovore
Po njegovom iskustvu, Gemini je dao detaljniji i nijansiraniji opis, pre svega zato što ga koristi češće i sistem raspolaže većom količinom prethodnih razgovora. Veća količina dostupnog konteksta omogućila je modelu da poveže više detalja iz različitih situacija.
Rezultate je pokazao i istraživačima iz oblasti veštačke inteligencije. Njihov zaključak bio je da savremeni AI modeli ne povezuju samo reči, već uspevaju da prepoznaju obrasce koji ukazuju na društveni status, psihološke osobine ili druge šire karakteristike korisnika. Takve procene pokazuju koliko se granica između obrade teksta i razumevanja korisničkog ponašanja postepeno pomera.
Šta kažu stručnjaci za veštačku inteligenciju
Istraživačica Margaret Mičel iz kompanije Hugging Face ocenila je da ovakvi primeri pokazuju koliko se složenih procesa odvija u pozadini rada velikih jezičkih modela. Prema njenim rečima, upravo ti skriveni procesi omogućavaju sistemima da izvode ovakve procene. Njene ocene dodatno ukazuju na potrebu za boljim razumevanjem načina na koji AI donosi zaključke.
Ona je ranije predvodila tim za etičku veštačku inteligenciju u Google, a kasnije je napustila kompaniju nakon javnih neslaganja u vezi sa internim pitanjima. Google je podsetio da korisnici mogu sami da odrede da li će Gemini koristiti prethodne razgovore, dok OpenAI nije želeo da komentariše ovu temu. Pitanje kontrole nad memorijom i podacima ostaje jedno od ključnih pitanja razvoja AI tehnologija.
Prvi upit otkriva koliko AI zna o vašem životu
Prvi predlog bio je da korisnik zatraži od četbota da navede sve zaključke koje je doneo o njemu, uključujući procene godina, prihoda, mesta stanovanja i porodične situacije, uz objašnjenje na čemu ih zasniva. Cilj ovakvog upita nije samo dobijanje odgovora, već razumevanje koliko široko AI može da tumači dostupne informacije.
Kod autora su oba sistema prilično tačno procenila da je u ranim četrdesetim godinama. Gemini je, na osnovu ranijih razgovora, čak zaključio i u kom delu Ouklenda živi, povezujući informacije o motociklu, automobilu koji sam održava i baštenskom nameštaju koji je obnavljao. Primer pokazuje kako različiti detalji iz svakodnevnog života mogu zajedno otkriti mnogo više nego što korisnik očekuje.
Drugi upit pokušava da predvidi buduće odluke
Sledeći upit tražio je od AI da proceni kako bi se korisnik ponašao u situacijama o kojima nikada nije razgovarao, poput upravljanja novcem, donošenja važnih odluka, suočavanja sa stresom ili rizikom. Ovakva predviđanja otvaraju dodatna pitanja o tome koliko daleko AI treba da ide u proceni ljudskog ponašanja.
Ovakav eksperiment posebno je iznenadio Lindzi Ouens iz organizacije Groundwork Collaborative. ChatGPT je uspešno zaključio da vodi veoma zauzet život, često putuje i ima malu decu, dok je kod autora procenio da pažljivo istražuje proizvode pre kupovine, ali istovremeno redovno traži popuste i vodi računa o troškovima. Rezultati pokazuju da AI pokušava da pronađe obrasce čak i u naizgled običnim odlukama.
AI je pokušao da predvidi i sledeći životni potez
Na osnovu prethodnih razgovora Gemini je zaključio da će autor uskoro pokušati da pojednostavi svoju svakodnevicu. Kao mogući primer naveo je prodaju automobila kako bi smanjio broj obaveza. Takve procene mogu delovati iznenađujuće jer se zasnivaju na povezivanju velikog broja malih signala.
Autora je dodatno iznenadilo to što je upravo o toj mogućnosti nedavno razgovarao sa suprugom. Taj detalj nije prethodno direktno saopštio četbotu, već je sistem do zaključka došao povezivanjem drugih informacija. Upravo ovakvi trenuci najviše pokazuju koliko AI može da prepozna skrivene veze među podacima.
Treći upit otkriva slepe tačke ličnosti
Treći predlog bio je da četbot navede moguće slepe tačke, nesigurnosti i osobine koje korisnik možda ne vidi kod sebe. Ideja je bila da AI pokuša da napravi psihološki profil na osnovu stila komunikacije. Ovakvi testovi postaju sve popularniji jer korisnicima nude drugačiji pogled na sopstvene navike.
Oba sistema zaključila su da autor pokazuje izražene sklonosti ka perfekcionizmu. ChatGPT je primetio da često postavlja dodatna pitanja kako bi izbegao greške, dok je Gemini ocenio da ga stalna potreba za optimizacijom gotovo svega često dovodi do iscrpljenosti. Iako takve procene nisu medicinske ili stručne dijagnoze, one mogu biti zanimljive kao odraz načina komunikacije.
Jedna rečenica posebno ga je pogodila
Gemini je opisao autora kao osobu koja retko koristi slobodno vreme za odmor. Umesto toga, svaki slobodan trenutak pokušava da iskoristi kako bi rešio još jedan zadatak ili popravio nešto u kući. Ta procena pokazuje kako AI može da poveže svakodnevne aktivnosti sa širim zaključcima o životnom stilu.
Autor priznaje da ga je ta procena pogodila jer je upravo tokom pauze u pisanju teksta popravljao oštećeni zid u kupatilu svoje ćerke. Taj primer dodatno je učvrstio utisak da su pojedini zaključci bili veoma blizu stvarnosti. Takvi detalji često ostavljaju najjači utisak jer deluju kao potvrda sposobnosti sistema da prepozna obrasce.
Četvrti upit otkriva neprijatne informacije
Poslednji upit odnosio se na informacije koje bi korisniku mogle biti neprijatne kada bi postale javne ili bile dostupne poslodavcu ili nepoznatim osobama. Ovaj deo eksperimenta posebno je otvorio pitanje granice između korisnog personalizovanja i zadiranja u privatnost.
Gemini ga je opisao kao čoveka čiji je život u velikoj meri podređen porodičnoj organizaciji, uz komentar da je iza sebe ostavio period spontane mladosti. ChatGPT je, s druge strane, izdvojio njegova česta pitanja o alergijama i lekovima kao potencijalno osetljive informacije. Takvi zaključci pokazuju da AI može da izdvoji podatke koje korisnici možda nikada ne bi smatrali delom svog profila.
Zbog čega bi takvi podaci mogli biti važni
ChatGPT je upozorio da bi podaci o mogućim alergijama ili zdravstvenim pitanjima mogli biti zanimljivi, na primer, osiguravajućim društvima. OpenAI, međutim, navodi da postoje mere zaštite podataka za korisnike koji ChatGPT koriste u zdravstvene svrhe. Upravo zbog mogućih zloupotreba stručnjaci sve češće naglašavaju važnost kontrole nad ličnim informacijama.
Primer pokazuje da i sasvim bezazlena pitanja mogu postati deo mnogo šire slike kada ih sistem poveže sa drugim razgovorima. Upravo zbog toga pojedini stručnjaci upozoravaju na potrebu većeg opreza prilikom korišćenja AI alata. Korisnici zato sve više obraćaju pažnju ne samo na ono što dele, već i na ono što sistemi mogu zaključiti.
Kako ograničiti količinu podataka koje AI koristi
ChatGPT i Gemini podrazumevano koriste informacije iz prethodnih razgovora kako bi odgovori bili što prilagođeniji svakom korisniku. Oni koji ne žele takvu vrstu personalizacije mogu da isključe memoriju u podešavanjima aplikacije. Ovakve opcije daju korisnicima veću kontrolu, ali zahtevaju da budu svesni njihovog postojanja.
Margaret Mičel navodi da je čak i nakon pooštravanja svojih postavki privatnosti AI uspeo da pravilno proceni njen raspon godina na osnovu sasvim običnih razgovora o knjigama. Smatra da će ovakvo psihološko profilisanje vremenom imati sve značajniju ulogu u precizno ciljanom oglašavanju i da po mnogo čemu podseća na oblik stalnog, veoma invazivnog nadzora. Zbog toga se rasprava o AI privatnosti više ne odnosi samo na podatke koje korisnici daju, već i na zaključke koje sistemi samostalno izvode.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.