Slušaj vest

Veštačka inteligencija više ne proučava samo podatke s interneta, sada posmatra ljude. Tehnološke kompanije širom sveta koriste snimke stvarnih radnika dok obavljaju svakodnevne zadatke kako bi naučile robote da funkcionišu u fizičkom svetu, a ne samo u digitalnom. Cilj je da mašine razumeju pokrete, procene silu i nauče kako izgleda „biti čovek“ u praksi.

Ovaj pristup predstavlja novi korak u razvoju AI sistema koji bi jednog dana mogli pomagati u fabrikama, bolnicama ili kućama. Umesto da uče iz tekstova i slika sa interneta, algoritmi sada upijaju znanje iz života, iz stvarnih ruku, pogleda i pokreta ljudi širom planete.

roboti (4).jpg
Foto: Shutterstock

Ljudi postaju učitelji robota

U indijskom gradu Karur, radnik Navin Kumar svakog dana uredno presavija peškire dok kamera beleži svaki njegov pokret. Snimci ne idu na društvene mreže, već u baze podataka kompanije Objectways, koja ih koristi da bi obučila robote kako da manipulišu stvarnim predmetima. Svako presavijanje, svaka greška i svaka korekcija postaju deo lekcija za mašine.

Objectways sarađuje s vodećim svetskim tehnološkim gigantima kao što su Tesla, Google, Boston Dynamics, Nvidia i OpenAI u pokušaju da se razviju sistemi koji mogu da shvate svet kroz iskustvo, a ne samo kroz kod. Ljudski rad, nekada smatran rutinskim, sada postaje dragocen izvor podataka za veštačku inteligenciju.

humanoidni robot (4).jpg
Foto: Shutterstock

Pogled kroz ljudske oči

Sve više kompanija sprovodi globalne programe u kojima ljudi nose pametne naočare dok kuvaju, čiste ili slažu garderobu. Kamere snimaju svet iz „prvog lica“, onako kako ga vidi čovek, a ti snimci zatim pomažu robotima da nauče da prepoznaju objekte, orijentišu se u prostoru i shvate kako izgleda kretanje u stvarnom okruženju.

U Brazilu, Indiji i SAD ljudi su plaćeni da snimaju svoje svakodnevne aktivnosti, dok algoritmi kasnije analiziraju svaku kretnju. Ta ljudska perspektiva pokazala se neprocenjivom u treniranju sistema koji treba da se snađu u svetu gde vladaju nepredvidivost i nijanse.

shutterstock-pametne-naocare-1.jpg
Foto: Shutterstock

„Farme ruku“ i roboti na daljinski

U istočnoj Evropi nastaju centri poznati kao farme ruku, gde operateri pomoću džojstika upravljaju robotskim rukama i precizno beleže svaki pokret. Ovi podaci služe da se roboti obuče kako da podižu, okreću i manipulišu predmetima sa što većom tačnošću. Svaka zabeležena kretnja postaje instrukcija u digitalnom priručniku za buduće mašine.

Takvi eksperimenti otkrivaju koliko je složeno preneti ljudsku veštinu u mehaničku preciznost. Iako roboti još uvek teško razumeju kontekst i spontanost, naučnici veruju da se kroz ovakve programe postepeno gradi temelj za mašine koje će moći da rade rame uz rame s ljudima.

klon robot (6).jpg
Foto: printscreen YT, D.M.

Trka za humanoidnu budućnost

Stručnjaci predviđaju da će tržište humanoidnih robota dostići vrednost od 38 milijardi dolara u narednoj deceniji. Kompanije se utrkuju da razviju robote koji ne samo da izvršavaju komande, već i razumeju svet oko sebe, da reaguju na dodir, ravnotežu i ljudsku interakciju.

Kritičari upozoravaju da je put do potpuno samostalnih robota dug, ali optimizam industrije ne jenjava. Istraživači koji danas snimaju obične ljude kako rade svakodnevne poslove veruju da upravo ti prizori mogu postati ključ ka budućnosti u kojoj mašine ne samo da nas imitiraju, već i zaista razumeju.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.