Slušaj vest

Dok se tehnologija menja iz dana u dan, čini se da se Evropljani teško rastaju od svojih starih mobilnih telefona. Iako više ne služe svrsi, ni ne svetle, ni ne zvone - oni ostaju u fiokama, na policama i u kutijama, često kao digitalne uspomene koje „možda zatrebaju“.

Prema podacima Eurostata iz 2024. godine, čak 51% građana EU čuva stare pametne telefone kod kuće. Ne recikliraju ih, ne prodaju ih, ne poklanjaju - jednostavno ih ostavljaju. Tek 11% je spremno da uređaj reciklira, a mizernih 2% završava u otpadu, često bez odgovarajućeg tretmana.

shutterstock-519553054.jpg
Foto: Shutterstock

Laptopovi i tableti - čuvanje iz navike, ne potrebe

Slična sudbina zadesila je i druge elektronske uređaje - laptopove i tablete. Svaki treći Evropljanin odlučio je da zadrži stari laptop, iako najverovatnije više ne funkcioniše kako treba. Emocionalna vrednost i "možda-zatreba" sindrom očigledno nadjačavaju zdrav razum i ekološku svest.

Reciklaža je opet marginalna - 11% za laptopove, dok se poklanjanje i prodaja kreću oko 12%. Problem nije samo u navikama, već i u nedovoljno razvijenom sistemu koji bi podstakao lakše i brže recikliranje elektronskog otpada.

pronadjeno-u-prostoru-za-rezervni-tocak-27-05-2019orgos.jpg
Foto: Uprava Carina Srbije

Desktop računari - tihi čuvari prošlosti

Stari desktop računari možda više ne krče i ne zuje, ali mnogi ih i dalje čuvaju - makar kao komade prošlosti. Njih čuva 19% građana EU, a zanimljivo je da je procenat recikliranih nešto viši - 15%, što je iznad proseka za druge uređaje.

Ipak, 2% ispitanika priznaje da je računar jednostavno bacio - i to bez obzira na to da li postoji specijalizovana reciklažna stanica. Čini se da je desktop, nekada kralj svake kuće i kancelarije, danas gurnut u ćošak - ali ne i potpuno zaboravljen.

Gejming PC
Foto: Shutterstock

Srbija kaska, ali pokazuje potencijal

U poređenju sa EU, Srbija beleži znatno manje čuvanje starih uređaja - svega 19% građana čuva laptop ili tablet, a još manje stoni računar. Ipak, ono što zabrinjava jeste viši procenat onih koji elektronske uređaje bacaju u smeće, bez ikakve svesti o šteti koju time čine.

Svetla tačka su domaći mobilni operateri i proizvođači koji povremeno pokreću akcije reciklaže i nude pogodnosti onima koji donesu stare uređaje. To je možda i razlog zašto su brojke u Srbiji blago u porastu kad je reč o odgovornom odlaganju tehnike.

reciklaža firme zarada srbija
Prihodi su neverovatni Foto: Shutterstock

EU želi promenu - manje otpada, više svesti

Evropska unija ne sedi skrštenih ruku. U borbi protiv rastuće količine e-otpada, uvodi se niz novih pravila - od obaveznih univerzalnih punjača, do digitalnih nalepnica koje će biti uslov za prodaju uređaja od 20. juna 2025. godine. Promene važe i za Srbiju kao kandidata za članstvo.

Cilj je jasan - produžiti životni vek uređaja, edukovati potrošače, i napraviti sistem u kojem se popravka, reciklaža i razmena podrazumevaju. Stari telefon više ne bi trebalo da bude ukras u fioci, već resurs koji može imati novi život. Ako ništa drugo - bar da ne završi na deponiji.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.