Slušaj vest

Pijemontski tim za alpsko spasavanje (CNSAS) pronašao je telo 64-godišnjeg lekara Nicola Ivalda, koji je nestao u septembru 2024. godine na severnoj strani Monvisa, najvišeg vrha Kotskih Alpa. Planinarenje u toj oblasti poznato je po izazovnom terenu i naglim promenama vremenskih uslova, što je činilo potragu posebno teškom i dugotrajnom.

Telo je locirano zahvaljujući kombinaciji dronova i veštačke inteligencije, koja je analizirala hiljade snimaka i prepoznala tragove različite boje - kacigu nestalog planinara koja se izdvajala u planinskom pejzažu. Ova tehnologija omogućila je spasilačkom timu da identifikuje lokaciju tela više od deset meseci nakon nestanka, kada bi ljudski pregled snimaka trajao nedeljama ili mesecima.

dron (5).jpg
Foto: Shutterstock

Analiza snimaka dronom ubrzala potragu

Dva drona tima CNSAS-a prikupila su ukupno 2.600 snimaka sa visine od oko 50 metara, pokrivajući površinu od 183 hektara koja uključuje strme litice i klance, kao i zone iznad visećih glečera. Snimci su obuhvatili i teško dostupne delove severne strane Monvisa, gde su ljudski spasioci morali da koriste posebnu opremu i sigurnosne mere.

Veštačka inteligencija analizirala je slike istog popodneva, identifikovala različite piksele boje koji su se izdvajali u planinskom pejzažu i označila niz “sumnjivih tačaka” za dalju proveru. Ovaj proces je omogućio timu da brzo fokusira potragu i smanji rizik po spasioca u ekstremno zahtevnom terenu.

dron (1).jpg
Foto: Shutterstock

Operacija trajala manje od tri dana

Pretraga, identifikacija tela i koordinacija spasilačke akcije trajali su manje od tri dana, uz privremeni prekid zbog loših vremenskih uslova i magle koja je smanjila vidljivost. Tim je nastavio akciju čim se vremenski uslovi poboljšali, što je omogućilo da se locira telo na nadmorskoj visini od oko 3.150 metara, u desnom od tri klanca severne strane Monvisa.

Pilot drona Saverio Isola i njegov kolega Giorgio Viana zajedno sa četiri iskusna planinska spasioca sproveli su operaciju. Svaki korak bio je koordinisan sa centrom za spasavanje, uključujući fotografisanje, merenje terena i angažovanje helikoptera Vatrogasne brigade, što je omogućilo bezbedno preuzimanje tela i završetak operacije u rekordnom roku.

dron (4).jpg
Foto: Shutterstock

Tehnologija i ljudski rad u simbiozi

Informacije sa mobilnog telefona nestalog planinara bile su od velike pomoći prilikom lociranja tela i usmeravanja dronova na ključne tačke. Isola je naglasio da je i pored sofisticiranih tehnologija, ljudski faktor presudan: iskustvo spasilaca, znanje terena i koordinacija sa centrom spasavanja bili su ključni za uspeh operacije.

CNSAS koristi dronove već pet godina, a poslednjih godinu i po integriše prepoznavanje boja i oblika kroz AI softver, što omogućava brže i preciznije pretrage u nepristupačnim oblastima. Ova kombinacija tehnologije i ljudskog znanja omogućava smanjenje rizika po živote spasilaca i povećava šanse za pronalaženje nestalih osoba u planinskim područjima.

dron (6).jpg
Foto: Shutterstock

Izazovi potrage i snaga koordinacije

Planinska oblast severne strane Monvisa predstavlja izrazito zahtevno okruženje sa strmim liticama, klancima i visećim glečerima, što je dodatno otežavalo potragu. Tim spasilaca morao je da kombinuje rad dronova, precizna merenja i vizuelnu identifikaciju iz udaljenosti od stotina metara, dok su vremenske neprilike često prekidale operaciju.

Svaki korak bio je pažljivo planiran: piloti dronova navigirali su kroz teške uslove vidljivosti, spasioci su obezbeđivali pristup i sigurnost na terenu, dok je koordinacioni centar pratio sve podatke u realnom vremenu. Ova složena saradnja pokazuje koliko je precizna organizacija ključna za uspeh u ekstremnim planinskim potragama.

spasioci.jpg
Foto: Shutterstock

Planovi za budućnost spasilačkih operacija

CNSAS planira da u budućim operacijama još šire integriše veštačku inteligenciju i dronove, sa ciljem da se smanji broj fatalnih planinskih nesreća i da se nestale osobe pronađu dok su još žive. Poseban fokus biće na kombinovanju dronova sa termovizijskim kamerama, koje omogućavaju detekciju živih bića čak i u uslovima smanjene vidljivosti ili tokom noći.

Isola objašnjava da je cilj stalno unapređenje metoda pretrage i spasavanja, koristeći nove tehnologije kako bi spasioci mogli da deluju brže i sigurnije. Ovakva strategija omogućava ne samo efikasniju identifikaciju žrtava, već i smanjenje rizika po živote spasilaca, čime se povećava ukupna bezbednost u planinskim regionima.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.