Slušaj vest

Jedan do dva Starlink satelita svakog dana ponovo ulazi u Zemljinu atmosferu, tvrdi astrofizičar Džonatan Mekdauel iz Harvard-Smitsonijan centra za astrofiziku. Ovi padovi više nisu retkost, postaju svakodnevica, a broj će samo rasti kako sve više satelita stari i prestaje da funkcioniše.

Od 2019. godine, SpaceX kompanija Ilona Maska lansirala je na hiljade satelita u nisku orbitu Zemlje u okviru ambicioznog plana za globalni internet. Samo u 2025. godini lansirano je više od 2.000 Starlink satelita. Trenutno ih ima preko 8.000 u orbiti, a kako se broj povećava, tako raste i broj onih koji se vraćaju nazad.

shutterstock_Starlink (3).jpg
Foto: Shutterstock

Utrka za dominaciju nad nebom izmiče kontroli

SpaceX nije jedini u ovom kosmičkom maratonu. Amazon je pokrenuo sopstveni projekat Kuiper, kojim planira da lansira više od 3.200 satelita. I Kina ubrzano razvija svoje konstelacije. Ako se svi planovi ostvare, očekuje nas desetine hiljada satelita koji će kružiti oko Zemlje.

Motivacija je jasna, globalna internet povezanost. Ali u odsustvu međunarodnih pravila, orbita postaje sve više nalik haosu. Bez jasnog dogovora ko, kada i koliko može da lansira, svemir iznad naših glava postaje tehnološki Divlji zapad.

shutterstock spacex (1).jpg
Foto: Shutterstock

Zagađenje atmosfere, tiha pretnja iz svemira

Kada satelit završi svoj životni vek, usmerava se ka Zemlji i sagoreva u atmosferi. Na prvi pogled, to deluje kao čisto rešenje. Međutim, sagorevanje oslobađa metale i druge supstance u gornje slojeve atmosfere što izaziva zabrinutost među naučnicima.

Iako istraživanja još traju, neki naučnici upozoravaju da bi to moglo narušiti ozonski omotač ili izazvati neželjene hemijske promene u atmosferi. „Već sada postoji mogućnost da nanosimo štetu gornjoj atmosferi i to bez potpunog razumevanja posledica“, rekao je Mekdauel za The Register.

shutterstock_spacex (1).jpg
Foto: Shutterstock

Svemirski otpad postaje opasnost i na Zemlji

Prema izveštaju Američke federalne uprave za avijaciju, do 2035. godine se očekuje da će oko 28.000 delova satelita godišnje preživeti ponovni ulazak u atmosferu. Više nije u pitanju da li će nešto pasti, pitanje je gde i koga može pogoditi. Ogroman broj ovih satelita potiče upravo iz konstelacije Starlink, iza koje stoji Ilon Mask, čiji planovi za globalnu internet mrežu sada izazivaju sve veće bezbednosne i ekološke brige.

Šansa da neko na Zemlji bude pogođen ovim otpadom više nije zanemarljiva. Studija upozorava da bi rizik od smrtnog ishoda zbog svemirskog otpada mogao da poraste do neverovatnih 61% godišnje. Utrka za nebo počinje da ostavlja posledice ovde dole i to vrlo konkretne.

Ilon Mask.jpg
Ilon Mask Foto: Shutterstock

Kesslerov sindrom, noćna mora koja vreba

Postoji scenario koji već decenijama zabrinjava stručnjake, Kesslerov sindrom. U tom scenariju, sudar dva satelita izaziva lančanu reakciju novih sudara, stvarajući oblake otpada koji onemogućavaju bezbedno korišćenje orbite, potencijalno na decenije ili vekove.

Iako Starlink sateliti orbitiraju dovoljno nisko da ne ostanu dugo u svemiru nakon kvara, njihova dominacija tera konkurente na više orbite gde otpad ostaje mnogo duže. A ako nas pogodi snažna solarna oluja i iz sistema izbaci stotine satelita odjednom, mogli bismo svedočiti haosu nezamislivih razmera u svemiru, ali i na Zemlji.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.