TikTok, Instagram i YouTube: Koje mreže dominiraju među mladima u 2025. godini?
Društvene mreže oblikuju svakodnevni život ljudi širom sveta, od načina na koji komuniciramo do političkih stavova koje iznosimo. Sa stalnim inovacijama i promenama, platforme kao što su Facebook, YouTube, Instagram i TikTok nisu samo digitalni prostori za zabavu, već i ključne tačke za uticanje na mišljenja i stavove globalne publike.
Međutim, kako ove mreže sazrevaju, postavlja se pitanje: Da li su one uistinu nepromenljive, ili se u njihovim temeljima počinju javljati ozbiljne promene koje će oblikovati njihovu budućnost?
Iako su se u poslednjim godinama pojavile tvrdnje da Facebook gubi korisnike širom sveta, ova platforma i dalje održava stabilnu bazu korisnika u mnogim delovima sveta. Prema podacima koji nisu ograničeni samo na SAD, Facebook se i dalje koristi u mnogim razvijenim i razvijajućim zemljama, sa stalnim brojem korisnika u regijama kao što su Latinska Amerika, Azija i Evropa. Ovaj trend potvrđuje dugoročnu stabilnost mreže koja i dalje privlači sve generacije, od mladih do starijih korisnika.
Međutim, iako Facebook ne pokazuje znakove potpunog opadanja, suočava se sa izazovima u privlačenju novih korisnika u razvijenim tržištima, dok nastavlja rasti u zemljama sa bržim tehnološkim usponom. Takođe, dok je zadržao svoju dominantnu poziciju među korisnicima svih starosnih grupa, konkurencija iz novih, vizualno orijentisanih platformi počinje pomerati ravnotežu.
Nezaustavljiva dominacija bez promena
YouTube je i dalje jedan od najvažnijih globalnih medija, s korisnicima širom sveta. Koristi ga više od 80% internetskih korisnika u mnogim razvijenim zemljama, a takođe bilježi rast u tržištima kao što su Indija, Kina (unatoč restrikcijama) i jugoistočna Azija. Globalni trendovi pokazuju da je YouTube i dalje platforma koja pokreće kreativnost, zabavu i obrazovanje, pružajući korisnicima mogućnost da komuniciraju s globalnom publikom.
Iako postoji snažna konkurencija sa novim mrežama kao što su TikTok i Twitch, YouTube ostaje nezaobilazan izbor za duže video sadržaje, vlogs, edukaciju i profesionalni razvoj. Njegova sposobnost da privuče brendove i influensere čini ga ključnim igračem na tržištu digitalne medijske industrije.
Generacijski jaz u korisničkoj bazi
Instagram, kao treća najpopularnija društvena mreža na globalnom nivou, pokazuje slične generacijske razlike u korišćenju, što nije samo karakteristično za Sjedinjene Države, već i za mnoge evropske i azijske zemlje. Mladiji korisnici u razvijenim zemljama čine glavni deo korisničke baze, dok starije generacije, naročito u regionima poput Afrike i Latinske Amerike, i dalje ne koriste ovu platformu u velikom broju.
U razvijenim tržištima, Instagram je postao ključna platforma za influensere i brendove, dok se u mnogim zemljama u razvoju tek počinje koristiti za širenje modnih i životnih stilova. Ovaj generacijski jaz stvara specifične izazove za Instagram, jer mladi korisnici preferiraju brzi, efemeran sadržaj, dok stariji korisnici traže dublje interakcije i duže oblike komunikacije.
Mreže u žiži mlade publike
TikTok i Snapchat prepoznati su kao dominantne mreže među globalnom mladom populacijom. TikTok, koji je porastao u popularnosti u svim delovima sveta, postao je prava platforma za viralne video sadržaje, zabavu i kreativne izraze. U Aziji, Latinskoj Americi i Evropi, TikTok je u potpunosti transformisao način na koji se konzumira i deli sadržaj, privlačeći ne samo tinejdžere, već i mlade odrasle osobe koje traže alternativne oblike zabave i političkog angažmana.
Snapchat, koji je specifičan po efemernim sadržajima, i dalje je popularan među mlađim korisnicima, iako se čini da gubi teren u odnosu na TikTok. Globalni trendovi pokazuju kako mladost širom sveta favorizuje mreže koje omogućavaju brz i efikasan način povezivanja, kao i viralne izazove i zabavne formate.
Politička podele u digitalnom svetu
Društvene mreže postaju sve više politički orijentisane, a političke podele se sve jasnije vide na globalnoj digitalnoj sceni. Na platformama kao što su Truth Social i Bluesky, koje su specifične za određene političke struje, politička polarizacija postaje očigledna. Iako su ove mreže specifične za SAD, slični fenomeni javljaju se i u drugim delovima sveta. Na primer, u nekim evropskim i azijskim zemljama, društvene mreže postaju ključna mesta za političke diskusije, posebno u vezi sa pitanjima prava, slobode govora i vladavine prava.
Takođe, globalni trendovi pokazuju da se na platformama poput X (nekada Twitter) političke linije brzo pomeraju, s promenama u ponašanju korisnika prema specifičnim političkim temama. Sve ove promene ukazuju na globalnu polarizaciju koju društvene mreže sve više pokreću, sa sve snažnijim uticajem na političke procese i izborna ponašanja širom sveta.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO:
Kad robot čisti ulice