Žao nam je, ali bubice su za bacanje! Svetska zdravstvena organizacija izdala saopštenje
Poslednjih dana ponovo se otvorilo pitanje koje glasi koliko su zapravo bezopasne slušalice koje milioni ljudi nose svakodnevno na putu do posla, u školu, na trening, pred spavanje ili čak tokom radnog vremena? Nove preporuke zdravstvenih institucija i analize neurologa probudile su ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima, roditeljima i samim korisnicima, naročito mladim ljudima koji slušalice nose satima, često i nesvesno.
Bežične slušalice već su godinama jedan od najpopularnijih gedžeta - lako se nose, ne zapliću se, idealne su za slušanje muzike, obavljanje video-poziva, korišćenje u toku treninga, putovanja, pa i za svakodnevni rad. Međutim, poslednjih meseci, raste broj članaka, studija i komentara koji upozoravaju da ta udobnost možda ima svoju cenu, a to su moguće posledice po zdravlje.
Upotrebu ograničiti na dva sata dnevno
Dok jedni tvrde da nema ozbiljnih dokaza, drugi navode studije koje sugerišu da bi česta i dugotrajna upotreba mogla da ima negativne efekte. Pojavili su se novi izveštaji i studije koji upozoravaju na moguće neželjene posledice, naročito kod dugotrajnog i čestog korišćenja.
U centru pažnje našla su se tri područja rizika: sluh, mozak i opšte funkcionisanje slušnog sistema. Ministarstvo zdravlja Indije prvo je izazvalo talas reakcija nakon što je objavilo upozorenje da višesatno korišćenje bubica i slušalica može dovesti do trajnog gubitka sluha, posebno među mladima. Prema njihovom izveštaju, upotreba duža od dva sata dnevno, uz uobičajeno visoke nivoe jačine zvuka, povećava rizik od zujanja u ušima, razvoja hroničnog tinitusa i ubrzanog oštećenja unutrašnjih struktura uva, što je globalno u porastu poslednjih godina.
Štitna žlezda prva na udaru
Prema članku objavljenom prošlog meseca, koji sumira više izvora, upotreba bežičnih bubica tokom dužeg vremenskog perioda mogla bi biti povezana sa povećanom učestalošću čvorova na štitnoj žlezdi.
Stručnjaci posebno upozoravaju da nije isključena mogućnost da hronično, svakodnevno izlaganje, naročito uz dugotrajan rad, podcast slušanje, igranje igrica itd, može imati kumulativne efekte koje sadašnje regulative i standardi (koji su primarno koncipirani da štite od kratkoročnih efekata, kao što je grejanje kože) ne uzimaju dovoljno u obzir.
SZO objavila nove smernice
Svetska zdravstvena organizacija gotovo istovremeno objavila je nove smernice namenjene posebno gejmerima i osobama koje često koriste slušalice u dužim sesijama. U dokumentu se navodi da je neophodno ograničiti jačinu zvuka, praviti pauze i izbegavati višesatno kontinuirano slušanje kako bi se sprečile trajne posledice po sluh.
Ovo je prvi put da WHO i Međunarodna telekomunikaciona unija zajedno pozivaju na uvođenje globalnog standarda bezbednog slušanja, što govori o ozbiljnosti situacije i rastućem javnozdravstvenom problemu koji je više godina zanemarivan.
Neurolozi posebno zabrinuti
Još jedan talas zabrinutosti stigao je iz oblasti neurologije. U intervjuima i recentnim medijskim analizama, neurolozi su posebno upozorili na naviku koja je postala česta kod mlađih generacija: nošenje slušalica u krevetu. Prema rečima stručnjaka, spavanje sa slušalicama, naročito sa bubicama koje hermetički zatvaraju ušni kanal, može postepeno dovesti do gubitka sluha, ali i do potencijalnih promena u kognitivnom funkcionisanju.
Neurolog koji je izdao ovo upozorenje ističe da zvučni stimulansi tokom sna opterećuju auditivne i moždane centre čak i kada korisnik spava, što može doprineti bržem mentalnom zamoru, slabljenju koncentracije, pa čak i povećanom riziku od demencije u ekstremnim slučajevima dugotrajnog izlaganja.
Slušalice utiču direktno na mozak
Dodatnu pometnju izazvala je i najnovija analiza objavljena u britanskim medijima u kojoj audiolozi upozoravaju da funkcija poništavanja buke (noise cancelling), jedna od najpopularnijih tehnoloških karakteristika modernih slušalica, može dugoročno da oslabi prirodne sposobnosti mozga da razlikuje zvukove iz okoline.
Kod dece, upozoravaju stručnjaci, ovo može da utiče na razvoj govornog i slušnog opažanja, dok se kod odraslih posmatra trend smanjene “auditivne kondicije”, jer mozak manje vežba svoje prirodne mehanizme za filtriranje zvuka kada se oslanja na tehnologiju koja veštački uklanja ambijentalnu buku.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Kad robot čisti ulice