Slušaj vest

Svaki televizor je zapravo mali računar sa ekranom. U njemu postoje napajanje, procesor, memorija, osvetljenje, kondenzatori i desetine sitnih elektronskih delova koji su stalno pod naponom. Kada je televizor uključen, struja neprekidno prolazi kroz te komponente, one se zagrevaju, hlade, pa se ponovo zagrevaju. Taj stalni ciklus širenja i skupljanja materijala vremenom stvara mikrooštećenja, baš kao kada se metal savija mnogo puta pa na kraju pukne.

Posebno osetljiv deo je napajanje, mala ploča koja pretvara struju iz utičnice u oblik koji televizoru treba. U njoj se nalaze kondenzatori, komponente koje čuvaju energiju i koji stare čak i kad televizor ništa ne prikazuje, a još brže propadaju ako je TV stalno uključen. Kada kondenzatori oslabe, televizor počinje da se pali sporije, da se sam gasi ili jednog dana jednostavno više neće da se uključi.

profimedia0409801298.jpg
Foto: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia

Deset sati je već previše

Ekran, posebno kod modernih LED i OLED televizora, takođe trpi ako je TV stalno uključen. LED televizori imaju pozadinsko osvetljenje koje neprekidno sija, a to osvetljenje ima ograničen životni vek. Ako televizor radi po deset sati dnevno, ono će oslabiti mnogo ranije nego kod televizora koji se koristi dva ili tri sata.

S druge strane, kod OLED ekrana postoji i dodatni problem zadržavanja slike, gde dugotrajno prikazivanje istih elemenata, kao što su logo kanala ili traka sa vestima, može ostaviti trajni trag na ekranu.

shutterstock-oled-1.jpg
Foto: Shutterstock

Ne držite ga blizu zida

Stalno uključen televizor ne pati samo zbog rada, već i zbog toplote koja je najveći neprijatelj elektronike. Kada se televizor neprestano zagreva, unutrašnje komponente brže stare. Ako je TV u zatvorenom regalu, blizu zida ili bez dovoljno prostora za ventilaciju, toplota nema gde da izađe i šteta se još više ubrzava. 

Zanimljivo je da čak i kada je televizor ugašen daljinskim, on često nije potpuno isključen. U takozvanom stand-by režimu i dalje troši malu količinu struje i njegovi delovi su pod blagim naponom. Ako je stalno priključen u utičnicu, godinama je zapravo u polubudnom stanju. Zbog toga su skokovi napona u mreži, koji su česti tokom oluja ili nestabilnosti u elektrodistribuciji, jedan od najvećih razloga iznenadnih kvarova. Jedan jači udar struje može oštetiti napajanje ili elektroniku u sekundi.

profimedia0295608920.jpg
Foto: Profimedia

Ne držite ga upaljenog od jutra do večeri

Stariji televizori su često trajali duže jer su bili jednostavniji i robusniji. Novi televizori su tanji, lakši i puni složene elektronike koja daje neverovatnu sliku, ali je osetljivija. Proizvođači danas dizajniraju uređaje da traju određeni broj godina pri standardnoj upotrebi, a to uglavnom podrazumeva rad po nekoliko sati dnevno, ne neprekidno.

Ako se televizor stalno koristi kao pozadina, upaljen od jutra do večeri, on će gotovo sigurno kraće trajati. To ne znači da će se odmah pokvariti, ali znači da će njegovi ključni delovi brže doći do kraja svog životnog veka. 

0908-shutter.jpg
Foto: Shutterstock

Isključite ga iz utičnice s vremena na vreme

Upravo zato televizor najduže traje kada se koristi razumno, kada ima dovoljno prostora da se hladi i kada se potpuno isključi iz struje makar povremeno. Nije problem da se gleda nekoliko sati dnevno, ali kada je stalno upaljen, on se troši tiho i neumoljivo, dok jednog dana ne dođe trenutak kada ekran ostane crn i ostane samo pitanje “zašto baš sada”.

Televizor ne prestaje da radi jer ga je neko urekao ili zato što je slab, već zato što je dugo radio bez odmora. Kao i ljudi, i tehnika ima svoj prag izdržljivosti. Ako ga stalno gurate preko tog praga, platićete to kvarom.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

 Bonus video:

Kinezi ponovo oduševili svet