Slušaj vest

Novi AI sistemi, poput onih koje razvijaju specijalizovani startapi, pretvaraju klasičan video nadzor u inteligentne mreže sposobne da automatski detektuju opasne situacije i upozore službe obezbeđenja.

Ovakav pristup već se opisuje kao prelazak iz snimanja prošlosti u razumevanje sadašnjosti, što bi moglo drastično da promeni industriju bezbednosti i to u narednih par meseci.

loznica--trenutno-rade-44-kamere.jpg
Foto: T. Ilić

Od kamera do pametnih sistema koji razumeju ponašanje

Savremeni AI sistemi za video nadzor rade tako što analiziraju svaki kadar u realnom vremenu i prepoznaju ljude, objekte i obrasce kretanja, umesto da samo čuvaju snimak za kasniji pregled. Umesto ljudskog operatera koji ručno prati desetine kamera, algoritmi automatski uočavaju odstupanja od uobičajenog ponašanja i označavaju ih kao potencijalne incidente. Ovakvi sistemi koriste modele trenirane na ogromnim količinama video materijala kako bi naučili šta je “normalno”, a šta predstavlja rizik.

Ključna promena je u tome što kamera više ne funkcioniše kao pasivni posmatrač, već kao aktivni analitičar koji donosi zaključke u realnom vremenu. Ako se, na primer, osoba zadrži u zabranjenoj zoni ili se dogodi neuobičajeno okupljanje ljudi, sistem može odmah da reaguje i pošalje upozorenje. Na taj način se eliminiše potreba da čovek naknadno pregledava snimke kako bi utvrdio šta se dogodilo.

loznica--kamere-po-gradu.jpg
Video nadzor, kamere Foto: Kurir/T.Ilić

Brža reakcija i nova uloga bezbednosnih službi

Jedna od najvećih prednosti ovakvih sistema jeste brzina reakcije, jer AI može da prepozna incident u sekundama i odmah obavesti obezbeđenje ili nadležne službe. To posebno dolazi do izražaja u prostorima sa velikim protokom ljudi, poput aerodroma, tržnih centara i bolnica, gde je nemoguće da ljudi istovremeno prate sve kamere. U takvim okruženjima, svaka sekunda može biti presudna za sprečavanje većeg incidenta.

U praksi to znači da sistemi mogu da prepoznaju pad osobe, sumnjivo ponašanje, ostavljene predmete ili nagle promene kretanja mase ljudi. Takođe, moguće je pratiti kretanje jedne osobe kroz više kamera u objektu bez ručnog prebacivanja između prikaza čime se značajno povećava efikasnost bezbednosnih timova, koji sada dobijaju gotove informacije umesto sirovog video materijala.

kamera.jpg
Foto: Kurir

Trebalo bi da se uvede ozbiljna ljudska kontrola

Iako ovakva tehnologija donosi značajno poboljšanje u bezbednosti i smanjuje rizik od ljudske greške, istovremeno otvara i ozbiljna pitanja privatnosti. Sistem koji može da analizira ponašanje ljudi u realnom vremenu potencijalno ulazi u zonu detaljnog praćenja svakodnevnih aktivnosti, što izaziva zabrinutost stručnjaka i organizacija za zaštitu podataka. 

Dodatni problem predstavlja mogućnost greške, jer AI sistemi i dalje nisu savršeni i mogu pogrešno interpretirati situacije. Neopasni događaji mogu biti označeni kao sumnjivi, što može dovesti do nepotrebnih intervencija ili lažnih alarma. Zbog toga se sve češće ističe da bi ovakvi sistemi morali da funkcionišu uz obaveznu ljudsku kontrolu i jasno definisana pravila upotrebe.

profimedia0603998069-nadzor.jpg
Foto: Profimedia / Mehdi Chebil / AFP

Kako bi to kod nas izgledalo?

Očekuje se da će u narednom periodu AI sistemi za video nadzor postati standard u velikim javnim i privatnim objektima, dok će njihova cena i dostupnost postepeno opadati. Kako tehnologija bude napredovala, sve više manjih firmi i institucija moći će da koristi naprednu analitiku bez potrebe za velikim bezbednosnim timovima, što bi moglo da dovede do potpune transformacije industrije fizičke bezbednosti.

Ako bi se ovakvi AI detektivi u sistemima video nadzora počeli masovno primenjivati u Srbiji, promene bi se prvo najviše videle u većim gradovima i mestima sa velikim protokom ljudi. Tržni centri, železničke i autobuske stanice, aerodrom u Beogradu, kao i javne ustanove verovatno bi bili prvi objekti gde bi se uvodili sistemi koji automatski analiziraju ponašanje i upozoravaju na incidente u realnom vremenu. Umesto da obezbeđenje reaguje tek kada neko prijavi problem, sistem bi sam “izbacivao” upozorenja o sumnjivim situacijama i time ubrzavao reakciju.

U praksi bi to moglo da znači da bi kamere u Srbiji počele da prepoznaju padove, gužve, tuče ili ostavljene predmete i da automatski šalju signal obezbeđenju ili policiji. Na primer, u tržnom centru sistem bi mogao da detektuje neuobičajeno zadržavanje osobe na jednom mestu ili naglo okupljanje ljudi, što bi moglo da ukazuje na incident ili bezbednosni rizik. U javnom prevozu ili na stanicama, AI bi mogao da pomogne u bržem reagovanju na krađe, gubitak svesti ili druge hitne situacije.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.