Mislili ste da je BlackBerry mrtav? Nekadašnji kralj telefona napravio veliki povratak, ali bez mobilnih
Dolazak iPhonea i Androida potpuno je promenio tržište, a BlackBerry je 2016. prestao da razvija i proizvodi sopstvene telefone, pa su mnogi tada kompaniju praktično otpisali.
Deset godina kasnije BlackBerry ponovo privlači veliku pažnju tehnološke i finansijske javnosti, ali ne zbog novog telefona jer se njegova tehnologija danas nalazi u automobilima, medicinskim uređajima, robotima i drugim sistemima u kojima pouzdanost softvera može biti od presudnog značaja.
BlackBerry se nije vratio telefonima
Za razliku od Nokije, čije ime i dalje možemo videti na pojedinim mobilnim uređajima kroz licenciranje brenda, BlackBerryjev povratak nema mnogo veze sa pokušajem oživljavanja čuvenih telefona sa fizičkom QWERTY tastaturom.
Kompanija se transformisala u softverski biznis, a dva ključna stuba današnjeg poslovanja su QNX, koji razvija softver za ugrađene i bezbednosno kritične sisteme, i Secure Communications, koji obezbeđuje zaštićena komunikaciona rešenja za vlade, kompanije i druge organizacije. Upravo QNX je postao jedan od glavnih razloga zbog kojih se o BlackBerryju ponovo govori kao o tehnološkoj kompaniji sa ozbiljnim potencijalom.
Njegov softver već je u 275 miliona automobila
Najimpresivniji podatak krije se na putevima širom sveta. Prema zvaničnim podacima QNX-a, njegova tehnologija nalazi se u više od 275 miliona vozila. BlackBerry navodi i da QNX koriste vodeći proizvođači automobila i dobavljači automobilske industrije, dok kompanija kaže da je njegova tehnologija prisutna kod 24 od 25 najvećih proizvođača električnih vozila. QNX nije jedna aplikacija koju vozač otvara na ekranu, već softverska osnova koja može da stoji iza različitih automobilskih sistema i omogućava proizvođačima da razvijaju bezbedne i pouzdane funkcije.
QNX je posebno zanimljiv zbog načina na koji su moderni automobili evoluirali. Nekada su se njihove ključne karakteristike uglavnom određivale mehaničkim komponentama, dok današnji modeli sadrže ogromnu količinu elektronike i softvera. QNX razvija operativne sisteme u realnom vremenu, hipervizore, middleware i razvojne alate namenjene upravo takvim sistemima.
Njegova tehnologija koristi se i izvan automobilske industrije – u medicinskim uređajima, industrijskim kontrolnim sistemima, robotici, železnici, komercijalnim vozilima, avio-industriji i odbrani.
Kupovina koja se pokazala kao pun pogodak
Zanimljivo je da BlackBerry nije sam stvorio QNX. Kompanija, koja se tada još zvala Research In Motion, kupila je QNX Software Systems od Harman Internationala 2010. godine, dok je još pokušavala da pronađe odgovor na iPhone i novu generaciju pametnih telefona.
QNX je korišćen kao tehnološka osnova za BlackBerry PlayBook tablet, a kasnije i BlackBerry 10 platformu. Telefoni nisu uspeli da vrate nekadašnju dominaciju kompanije, ali je tehnologija koju je BlackBerry tada kupio nastavila da se širi u automobilskom svetu. Danas upravo taj deo nekadašnje mobilne strategije predstavlja jednu od najvrednijih tehnoloških osnova kompanije.
Sada ulazi i u svet veštačke inteligencije
Nova prilika za QNX pojavljuje se sa razvojem takozvanog Physical AI-ja tj. sistema u kojima veštačka inteligencija ne samo da obrađuje informacije već donosi odluke koje imaju posledice u fizičkom svetu. QNX je u aprilu proširio saradnju sa Nvidijom kako bi povezao svoj bezbednosno orijentisan softver sa Nvidia hardverom i AI platformama. Kompanije kao potencijalne oblasti primene navode robotiku, medicinske sisteme i industrijsku automatizaciju, odnosno uređaje kod kojih AI mora da funkcioniše zajedno sa pouzdanim sistemom koji kontroliše fizičke komponente.
Upravo ovde BlackBerry vidi jednu od najvećih budućih prilika. Ako AI upravlja industrijskim robotom, autonomnom mašinom ili medicinskim uređajem, greška nema iste posledice kao kada chatbot napiše pogrešan odgovor. Takvi sistemi zahtevaju predvidljivo izvršavanje zadataka i bezbednosne mehanizme, a to je tržište na kojem QNX već decenijama razvija tehnologiju. Saradnja sa Nvidijom zato nije najava BlackBerryjevog sopstvenog AI modela, već pokušaj da QNX postane pouzdana softverska osnova na kojoj će moći da rade budući fizički AI sistemi.
Brojevi pokazuju veliki preokret
Promena više nije vidljiva samo kroz tehnološka partnerstva. QNX je u BlackBerryjevoj fiskalnoj 2026. godini ostvario oko 268 miliona dolara prihoda, približno polovinu ukupnih prihoda kompanije. U prvom kvartalu fiskalne 2027, završenom 31. maja 2026, prihod QNX segmenta porastao je na 72,3 miliona dolara, što predstavlja rast od 26 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. BlackBerry je početkom 2026. imao i pozitivnu neto gotovinsku poziciju na početku fiskalne godine prvi put od 2017, što dodatno pokazuje koliko se poslovanje udaljilo od perioda u kojem je kompanija pokušavala da spase posrnuli biznis mobilnih telefona.
Investitori su tu promenu primetili. Financial Times navodi da je tržišna vrednost BlackBerryja porasla na oko 5,2 milijarde dolara, dok su akcije tokom prethodnih godinu dana porasle približno 150 odsto.
Telefon je nestao, ali BlackBerry nije
Kompanija nije uspela da pobedi iPhone niti da sačuva tržište koje je nekada gotovo definisala, ali je tehnologija koju većina korisnika nikada neće videti na ekranu postala njen novi put napred. Danas BlackBerry ne pokušava da vas ubedi da ponovo kupite telefon sa fizičkom tastaturom. Umesto toga, njegov softver već radi u više od 275 miliona vozila, širi se kroz robotiku, medicinu i industriju i pozicionira se za novu eru fizičke veštačke inteligencije. BlackBerry telefon možda pripada istoriji, ali kompanija koja ga je napravila očigledno još nije rekla svoju poslednju reč.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.