Slovo postoji, ali ga vi ne vidite! Stigao vam je "običan" mejl, ali pazite - možda ima nevidljive znakove
- Napadači koriste ASCII smuggling, ubacujući nevidljive Unicode znakove u mejlove kako bi zaobišli spam i phishing filtere.
- Microsoft je zabeležio skok sa oko 21.000 na više od 2,3 miliona poruka dnevno, uglavnom uz finansijske ponude i lažne domene.
- Korisnicima se savetuje oprez sa neočekivanim linkovima i prilozima, jer uredan izgled poruke ne znači da je bezbedna.
Sve deluje već viđeno, ali između slova mogu da budu ubačeni posebni Unicode znakovi koje ljudsko oko praktično ne primećuje, dok ih računarski sistemi ipak registruju.
Upravo taj nesklad između onoga što vidi čovek i onoga što obrađuje računar sada se koristi za zaobilaženje zaštite od spama i phishinga.
Trik ima ime: ASCII smuggling
Tehnika se naziva ASCII smuggling, a posebno je zanimljiva zato što nije nastala kao klasičan trik za spam. Poslednjih godina postala je poznata u istraživanjima bezbednosti veštačke inteligencije, gde se koristila za skrivanje instrukcija unutar teksta koji ljudi vide kao običan sadržaj, ali ga AI sistem može drugačije obraditi.
Sada su napadači iskoristili isti princip za mnogo prizemniji cilj: da zbune automatske filtere koji pokušavaju da prepoznaju neželjene i phishing poruke.
Slovo postoji, ali ga vi ne vidite
Sve funkcioniše tako što napadač ubaci posebne Unicode znakove između delova reči. Recimo da u mejlu piše „funding“, odnosno finansiranje, čovek će na ekranu i dalje videti upravo tu reč. Međutim, program koji pokušava da prepozna sumnjiv sadržaj može dobiti nešto nalik „fun“, zatim nevidljivi znak, pa „ding“, zbog čega jednostavna provera ključnih reči može da zakaže. Nije u pitanju magija, već iskorišćavanje razlike između načina na koji ljudi i računari čitaju tekst.
U porukama su se krile finansijske ponude
Microsoft je povezao veliki deo aktivnosti sa porukama koje su koristile finansijske teme, poput ponuda poslovnih kredita, finansiranja i kreditnih linija. Napadači su koristili veliki broj domena čiji su nazivi zvučali kao da pripadaju finansijskim kompanijama, dok su poruke slane u ogromnim količinama.
Nije prvi put da spam koristi nevidljive znakove
Inače, spameri već godinama koriste različite načine da „polome“ sumnjive reči, uključujući razmake nulte širine, posebne razmake i znakove koji izgledaju slično kao obična slova. Cilj je uvek sličan: da poruka čoveku izgleda normalno, dok automatizovanom sistemu bude teža za prepoznavanje. Novost u ovoj kampanji jeste korišćenje Unicode Tags bloka, koji je postao mnogo poznatiji upravo zbog istraživanja AI bezbednosti.
Poenta tehnike je da čovek uglavnom ne vidi ništa neobično. Zato činjenica da mejl izgleda uredno ne znači da je bezbedan, posebno ako od vas traži da kliknete na link, otvorite neočekivani prilog, unesete lozinku ili ostavite podatke o kartici.Microsoft navodi da zaštita ne treba da se oslanja samo na jednu proveru teksta, već na više različitih signala i slojeva zaštite.
Ni čudan znak nije automatski dokaz prevare
Zanimljivo je da čak ni samo prisustvo ovih Unicode znakova nije dovoljno da se poruka proglasi napadom. Microsoft je tokom razvoja svog sistema otkrio da su neke potpuno legitimne poruke sadržale Unicode tagove, između ostalog zbog načina na koji su kodirane zastavice Engleske, Škotske i Velsa u emoji sistemu. Zato bezbednosni sistemi moraju da uzmu u obzir širi kontekst poruke, a ne samo da vide neobične znakove i odmah pritisnu crveno dugme za uzbunu.
Šta korisnik može da uradi?
Ako stigne neočekivana finansijska ponuda, poruka koja zahteva hitnu reakciju ili mejl koji traži prijavu na neki nalog, ne treba kliknuti samo zato što tekst izgleda potpuno normalno. Posebno treba biti oprezan sa linkovima i prilozima iz neočekivanih poruka, a kada je reč o banci, nalogu ili drugoj važnoj usluzi, bezbednije je otvoriti zvaničnu aplikaciju ili sajt ručno nego koristiti link iz mejla.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.