Slušaj vest

Prema najnovijem izveštaju kompanije NordPass, objavljenom u novembru 2026, jednostavne brojčane kombinacije i dalje su među najčešćim izborima korisnika, iako se o opasnostima slabih lozinki upozorava godinama.

Lozinka „123456“ zauzela je prvo mesto na svetskoj rang-listi najčešće korišćenih lozinki, i to sedmi put u poslednjih osam godina. Podaci se odnose na analizu procurelih lozinki iz perioda od septembra 2025. do septembra 2026. godine. Na listi se nalaze i „admin“, „12345678“, „123456789“, „1234“, „12345“ i „password“.

Ovakve kombinacije korisnici biraju zato što se lako pamte i brzo unose, ali upravo zbog toga predstavljaju lak plen za napadače, dok stručnjaci kompanije Bitwarden upozoravaju da se lozinka „123456“ može probiti za manje od sekunde.

shutterstock_2602467327.jpg
Foto: Shutterstock

Hakeri ne pogađaju lozinke samo ručno

Kada se govori o probijanju lozinki, mnogi zamišljaju hakera koji satima pokušava različite kombinacije na ekranu. U stvarnosti, napadači koriste automatizovane programe koji mogu da isprobavaju veliki broj mogućih kombinacija, ali i liste već procurelih lozinki. Ako se među njima nalazi i vaša šifra, posao im je znatno lakši.

Posebno je opasno kada napadači dođu do baze ukradenih podataka sa nekog sajta. Tada mogu da pokušavaju da otkriju originalne lozinke na osnovu njihovih digitalnih zapisa, bez ograničenja broja pokušaja koja bi postojala prilikom običnog prijavljivanja na internet stranicu. Američki institut NIST upozorava da kratke i predvidljive lozinke mogu biti posebno ranjive u takvim napadima.

lozinka.jpg
Foto: Shutterstock

Ni omiljena serija nije dobra zaštita

Na listi NordPass-a našle su se i lozinke inspirisane popularnom kulturom, sportom i video-igrama. Među primerima su „Lebron0319“, „roblox.com1“, „squidgamethebest“ i „Covid-19“. Iako na prvi pogled deluju kreativnije od običnog niza brojeva, to ne znači da su dovoljno bezbedne.

Problem je u tome što napadači ne pokušavaju samo nasumične kombinacije. Njihovi programi koriste rečnike, ranije procurele lozinke i uobičajene obrasce, pa mogu da predvide i kombinacije u kojima su reči zamenjene brojevima ili simbolima. Zato dodavanje uzvičnika ili godine na kraj poznate reči ne mora mnogo da pomogne.

haker (4).jpg
Foto: Shutterstock

Ista lozinka na više mesta otvara vrata hakerima

Još veći problem nastaje kada istu lozinku koristite za mejl, društvene mreže, internet kupovinu i druge naloge.Ako podaci sa jednog sajta procure, napadači mogu da pokušaju da istu kombinaciju upotrebe i na drugim platformama. Tako jedan bezbednosni propust može da ugrozi više vaših naloga.

Posebno je važno zaštititi mejl adresu jer se preko nje često obavljaju promene i obnavljanje lozinki za druge servise. Ako neko preuzme kontrolu nad vašim mejlom, može da pokuša da promeni pristupne podatke za druge naloge. Zato stručnjaci savetuju da svaki nalog ima posebnu lozinku.

Windows Outlook
Foto: Shutterstock

Koliko zaista treba da bude jaka lozinka?

Američki institut za standarde i tehnologiju NIST preporučuje da lozinka koja se koristi kao jedini način prijavljivanja ima najmanje 15 karaktera. Dužina je veoma važna jer svaki dodatni karakter povećava broj mogućih kombinacija koje napadač mora da isproba. Dobra opcija je i duža fraza sastavljena od nekoliko nepovezanih reči, koju je lakše zapamtiti.

NIST pritom naglašava da nije presudno samo ubaciti veliko slovo, broj i specijalni znak. Lozinka poput „Lozinka123!“ može da izgleda složeno, ali je i dalje predvidljiva. Mnogo je važnije da bude duga, neponovljena na drugim nalozima i da ne sadrži podatke koje neko može lako da sazna o vama.

Menadžeri lozinki i dodatna zaštita

Pošto je teško zapamtiti desetine različitih i dugih lozinki, stručnjaci preporučuju korišćenje menadžera lozinki. To su aplikacije koje mogu da generišu nasumične kombinacije i bezbedno ih čuvaju, tako da korisnik ne mora svaku da pamti. Važno je, međutim, dobro zaštititi i glavni nalog za pristup takvoj aplikaciji.

Dodatni sloj zaštite pruža dvofaktorska autentifikacija. Osim lozinke, ona zahteva još jednu potvrdu identiteta, na primer putem aplikacije za autentifikaciju ili fizičkog sigurnosnog ključa. Sve više servisa nudi i pristupne ključeve, poznate kao passkeys, koji omogućavaju prijavljivanje pomoću otiska prsta, prepoznavanja lica ili PIN-a na uređaju.

Stručnjaci savetuju da lozinke promenite ako postoji sumnja da su procurele, ali ne i da ih menjate nasumično u kratkim vremenskim razmacima bez razloga. Najvažnije je da ne koristite istu šifru na više mesta, da izbegavate očigledne kombinacije i da uključite dodatnu zaštitu kad god je dostupna.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.