Šta se stvarno desi kada kliknete na "prihvati sve kolačiće": Mnogi to urade mehanički, a ne znaju za posledice
Ako cenite svoju privatnost i želite bolje da razumete šta radite prihvatanjem kolačića na veb stranicama, ovo je vodič za vas
Da li treba prihvatati kolačiće svaki put kada vas neka veb stranica to zatraži?
Većina nas automatski klikne na „Prihvati“ kako bismo što pre zatvorili dosadni iskačući prozor i nastavili s onim što smo radili. Ali da li je to zaista pametno? Kratak odgovor glasi: ne, ne bi trebalo nasumično prihvatati sve kolačiće. Ipak, postoji niz nijansi koje treba razumeti, jer nisu svi kolačići isti.
Kada vas stranica pita da li želite da prihvatite kolačiće, u pitanju su male tekstualne datoteke koje se čuvaju u vašem pregledaču. One omogućavaju veb stranicama da „zapamte“ stvari poput vaših prijava, jezičkih podešavanja ili onoga što ste ostavili u korpi. Sam pojam "cookie" potiče iz devedesetih, kada je programer Lu Montuli upotrebio izraz "magic cookie" iz sveta operativnih sistema. Naziv je ostao – kao i tehnologija.
Uz to rečeno, kolačići nisu nužno loši. Zapravo, često su korisni. Ako vam je drago što ne morate stalno da unosite korisničko ime ili što neka aplikacija zna vašu lokaciju – na tome možete zahvaliti upravo kolačićima.
Ali nisu svi dobronamerni. Uopšteno ih delimo na tri vrste: sesijski, trajni i kolačići trećih strana.
Sesijski kolačići su privremeni i brišu se čim zatvorite pregledač. Oni pomažu da stranica funkcioniše normalno i smatraju se najmanje problematičnima.
Trajni kolačići ostaju duže na vašem uređaju i pomažu sajtovima da vas prepoznaju prilikom sledeće posete. Pamte korisne informacije poput prijava ili jezičkih podešavanja, ali su dostupni samo sajtu koji ih je postavio.
Problem nastaje sa kolačićima trećih strana. Njih ne postavlja sajt koji ste posetili, već oglašivači i firme za analizu podataka koje žele da prate vaše ponašanje na internetu. Kada kliknete „Prihvati sve“, zapravo dozvoljavate instalaciju desetina ovakvih kolačića, koji vas mogu pratiti kroz različite sajtove i povezivati informacije o vašim navikama.
Ako vam je stalo do privatnosti – blokirajte kolačiće trećih strana. Većina pregledača danas to omogućava u okviru podešavanja privatnosti. Takođe, preporučuje se da prihvatate samo one kolačiće koji dolaze sa pouzdanih sajtova koje redovno koristite.
Važno je znati da potpuno blokiranje kolačića može dovesti do toga da neke stranice ne funkcionišu kako treba. U tim slučajevima možete napraviti izuzetke i dozvoliti kolačiće za određene sajtove. Na primer, u Google Chrome pregledaču možete otići na Podešavanja > Privatnost i bezbednost > Kolačići i podaci o veb sajtovima, i uneti sajtove kojima verujete.
Ipak, budite oprezni. Ako je stranica koju ste posetili nezaštićena – što možete prepoznati po tome što u adresi piše „http“ umesto „https“ – bolje je izbegavati prihvatanje bilo kakvih kolačića, jer vaši podaci tada nisu zaštićeni.
Zaključno: prihvatajte kolačiće samo na sajtovima kojima verujete i koje redovno koristite. U današnjem digitalnom svetu nemoguće je potpuno ih izbeći, ali nije neophodno prihvatiti ih sve bez razmišljanja. Kao i sa pravim kolačićima – umerenost je ključ, zaključuje Huffpost.
(Kurir.rs/Tportal)
Bonus video: Opasnosti sajber prevara u digitalnom dobu