Slušaj vest

Jedna od najrasprostranjenijih teorija zavera u digitalnom svetu jeste tvrdnja da Instagram koristi mikrofon vašeg telefona kako bi prisluškivao vaše razgovore i na osnovu toga prikazivao reklame. Iako mnogi korisnici tvrde da su im se reklame "pojavljivale" odmah nakon što bi o nečemu pričali, zvaničnici Instagrama odlučili su da konačno odgovore na ove optužbe.

Direktor Instagrama, Adam Moseri, javno je negirao da platforma koristi mikrofone telefona za prisluškivanje korisnika. U videu objavljenom na svom nalogu rekao je: „Ne slušamo vas. Ne koristimo mikrofon telefona da bismo vas prisluškivali,“ ističući da bi takva praksa bila ozbiljno kršenje privatnosti.

Adam Moseri
Foto: Profimedia

„To bi bilo ozbiljno kršenje privatnosti“

Moseri je dodao da bi prisluškivanje korisnika bilo ne samo protivno politici kompanije već i tehnički očigledno. Kada bi Instagram zaista koristio mikrofon, korisnici bi to mogli primetiti jer bi indikator mikrofona svetleo, a baterija telefona bi se značajno brže trošila.

On je istakao da su ove tvrdnje netačne i da razlozi zbog kojih korisnici misle da ih Instagram "sluša" leže u mnogo logičnijim i manje dramatičnim objašnjenjima. Njegov cilj bio je da razjasni zašto se stvara takav utisak i da podseti korisnike da stvari nisu uvek onakve kakve izgledaju.

Prvi razlog: Prethodne pretrage i aktivnosti

Jedan od razloga zašto vidite reklamu za nešto o čemu ste pričali jeste to što ste možda već ranije pretraživali taj proizvod, kliknuli na sličan sadržaj ili posetili sajt vezan za njega. Instagram koristi te informacije kako bi personalizovao reklame koje vam prikazuje.

Takođe, oglašivači često dele podatke sa Instagramom o tome ko je posetio njihove sajtove, što dodatno pomaže u određivanju koje reklame će se prikazivati. Dakle, nije potrebna teorija zavere, dovoljno je da ste već pokazali interesovanje za nešto i algoritmi to prepoznaju.

shutterstock_reklame.jpg
Foto: Shutterstock

Drugi i treći razlog: Uticaj prijatelja i podsvesno pamćenje

Moseri je objasnio da ono što rade vaši prijatelji može uticati na sadržaj koji vi vidite. Na primer, ako je osoba sa kojom ste pričali nedavno pretraživala neki proizvod, to može uticati na algoritam koji će vama prikazati sličnu reklamu.

Pored toga, on navodi i zanimljiv psihološki fenomen. Moguće je da ste već videli reklamu u brzom skrolovanju, ali niste to svesno zapamtili. Kasnije o toj temi razgovarate, a kada vam se reklama ponovo pojavi, stiče se utisak da je ona rezultat tog razgovora.

0804   shutterstock_1048862375.jpg
Foto: Shutterstock

Četvrti razlog: Čista slučajnost, ali i nepoverenje

Moseri priznaje da nekada sve može biti samo slučajnost. Ljudi svakodnevno pričaju o raznim stvarima, a algoritmi prikazuju hiljade reklama dnevno. Nije nemoguće da se ta dva poklope bez ikakve skrivene radnje u pozadini.

Na kraju, Moseri priznaje da mnogi korisnici jednostavno neće poverovati u njegovo objašnjenje, bez obzira na to koliko puta ga ponovi. Ipak, kako kaže, njegov zadatak je da bude jasan i transparentan: „Znam da mi neki od vas neće poverovati, ali želeo sam da postavim stvari na svoje mesto.“

shutterstock-mobilni-telefon-3.jpg
Foto: Shutterstock

Peti razlog: Efekat potvrde i nepoverenje u sistem

Mnogi korisnici imaju duboko ukorenjeno uverenje da ih velike tehnološke kompanije prisluškuju. Kada primete reklamu za nešto o čemu su nedavno razgovarali, njihova prva reakcija je potvrda te sumnje, iako stvarni uzrok može biti drugačiji.

Ovaj psihološki fenomen poznat je kao "confirmation bias" sklonost da verujemo informacijama koje potvrđuju ono što već mislimo, dok ignorišemo one koje to osporavaju. Moseri je bio svestan toga i iskreno priznao: „Znam da mi neki od vas neće poverovati, bez obzira koliko pokušao da objasnim.“

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.