Deca postaju robovi ekrana: Ove društvene mreže uništavaju mozak vašeg deteta!
Društvene mreže poput Instagrama i TikToka postale su neizbežan deo života današnje dece, ali nova istraživanja otkrivaju da njihova prekomerna upotreba može imati ozbiljan uticaj na razvoj mozga. Studija sprovedena na Karolinskom institutu i Oregonskom univerzitetu ukazuje na zabrinjavajuću povezanost između dugotrajnog korišćenja društvenih mreža i problema sa pažnjom.
Deca koja provode više vremena na mrežama suočavaju se sa padom sposobnosti da se koncentriraju na svakodnevne zadatke. Iako gledanje televizije i video igre ne izazivaju isti efekat, društvene mreže stvaraju konstantne smetnje, što vodi do poteškoća sa koncentracijom i povećanja simptoma ADHD-a (Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti).
Uticaj društvenih mreža na ADHD
Porast korišćenja društvenih mreža direktno se poklapa sa rastom dijagnoza ADHD-a među decom. Deca koja su sve više vremena provodila na TikTok-u i Instagram-u izveštavala su o ozbiljnijim problemima sa koncentracijom, dok su stalna obaveštenja i neprestane novine sadržaja postajali preplavljujući.
Za samo nekoliko godina, vreme provedeno na društvenim mrežama poraslo je sa 30 minuta na čak 2,5 sata dnevno. Istovremeno, simptomi nepažnje postajali su sve izraženiji, što ukazuje na to da brzina informacija i zavisnost od ovih platformi drastično smanjuju sposobnost koncentracije.
Izazvaju li društvene mreže ADHD?
Istraživanja pokazuju da društvene mreže mogu biti ključni faktor u porastu ADHD-a među decom. Deca koja više vremena provode na mrežama imaju ozbiljnije poteškoće sa pažnjom, što menja raniju pretpostavku da su deca sa ADHD-om ta koja češće koriste društvene mreže.
Stalna potreba za pažnjom i neprekidni tok obaveštenja sa društvenih mreža može preoblikovati mozak, što otežava deci da se fokusiraju na zadatke koji zahtevaju dužu koncentraciju. Dugoročno, ovo može dovesti do smanjenja sposobnosti za obavljanje složenijih, intelektualnih aktivnosti koje su ključne za obrazovni razvoj.
Uticaj društvenih mreža na ADHD
Broj dijagnoza ADHD-a u SAD-u stalno raste, a ovaj trend se direktno poklapa sa porastom upotrebe društvenih mreža među decom. Iako istraživanje ne dokazuje direktnu uzročnu vezu, jasno je da prekomerno korišćenje društvenih mreža može biti jedan od faktora koji doprinosi ovom povećanju.
Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), broj dijagnoza ADHD-a porastao je za više od milion slučajeva od 2016. godine, što može ukazivati na negativne efekte digitalnih platformi na decu. Ako se trenutni trend nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih posledica po koncentraciju, mentalno zdravlje, obrazovanje i profesionalni život ove generacije.
Potreban je digitalni detoks
Roditelji mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju vremena koje deca provode na društvenim mrežama. Postavljanjem jasnih vremenskih ograničenja i podsticanjem vanmrežnih aktivnosti, mogu zaštititi mentalno zdravlje i sposobnost koncentracije svoje dece.
Političari i obrazovne institucije takođe treba da preduzmu akciju. Smanjenje vremena provedenog sa ekranima u školama i promovisanje aktivnosti koje podstiču kognitivni razvoj može pomoći da se suzbiju negativni efekti društvenih mreža. Ako se ništa ne preduzme, rizikujemo da čitava generacija bude trajno pogođena padom koncentracije i povećanjem mentalnih problema.
Zaključak
Svet društvenih mreža nudi brojne prednosti, ali njihov prekomeran uticaj na decu ne sme biti zanemaren. Štaviše, s obzirom na potencijalno ozbiljne posledice po pažnju, kognitivni razvoj i mentalno zdravlje, važno je da društvo prepozna rizike i preduzme korake kako bi se očuvala budućnost novih generacija.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO:
WhatsApp trik koji malo ko zna