Slušaj vest

Zamislite telefon koji se povezuje na internet bez ikakve dodatne opreme, dok iznad vas lebdi solarna letelica visoka 20 kilometara. Ovo više nije futuristički koncept, već tehnologija koja se testira već ove godine u Japanu od strane Aalto HAPS, ciljajući udaljene regije gde je tradicionalna infrastruktura preskupa ili nemoguća.

U svetu gde milijarde ljudi i dalje nemaju pouzdan internet, a orbita Zemlje već nosi preko 10.000 satelita, stratosferske platforme pružaju praktično rešenje. HAPS (High Altitude Platform Systems) koriste avione i dronove da donesu stabilan signal direktno na tlo, bez potrebe za kablovima ili dodatnom opremom za korisnike.

shutterstock-mobilni-telefon-6.jpg
Foto: Shutterstock

Od balona do upravljivih letelica

Ideja interneta iz vazduha nije nova. Google je još 2011. godine lansirao projekt Loon, koristeći balone za pokrivanje udaljenih regiona. Tehnički je koncept funkcionisao, ali baloni su teško održavali poziciju, što je troškove činilo previsokim i dovelo do gašenja projekta 2021.

Današnja generacija HAPS platformi rešava te probleme. Umesto lutajućih balona, kompanije koriste upravljive solarne letelice i dronove sa fiksnim krilima, sposobne da ostanu nad istom lokacijom danima ili čak mesecima, čak i u izazovnim vremenskim uslovima.

shutterstock-1885322296-50.jpg
Foto: Shutterstock

Zephyr i Aalto HAPS - solarni rekord u vazduhu

Jedan od vodećih igrača u ovoj industriji je Aalto HAPS, nastao iz evropskog proizvođača Airbus. Njihova solarna letelica Zephyr već je postavila rekord, ostavši u vazduhu 67 dana bez prekida, demonstrirajući potencijal stratosferskog interneta za dugotrajne misije.

Testovi iznad južnog Japana planirani su za početak 2026. godine, a ciljevi uključuju povezivanje udaljenih ostrva i planinskih regiona. Sistem koristi iste frekvencije kao standardni 4G i 5G, što znači da korisnici ne moraju menjati uređaje ili dodavati posebnu opremu.

internet (4).jpg
Foto: Shutterstock

Stratosferski internet vs. sateliti

Iako satelitski internet poput Starlink-a pruža široku pokrivenost, ima svoja ograničenja. Raspodela kapaciteta među korisnicima u istoj oblasti može značajno smanjiti brzinu, posebno u gustim naseljenim regijama.

HAPS platforme nude manju površinu pokrivenosti, ali sa stabilnijim i predvidljivijim protokom. Stručnjaci ističu da je ova tehnologija posebno pogodna za ruralne i izolovane zajednice, gde satelitske mreže često postaju preskupe ili neefikasne.

shutterstock_Starlink (1).jpg
Foto: Shutterstock

Praktična primena i globalni potencijal

U Japanu, kompanije kao što su NTT DOCOMO i Space Compass testiraju HAPS platforme za povezivanje udaljenih ostrva i planinskih regiona. Sistem je dizajniran tako da prelazak sa klasičnih mreža bude neprimetan za korisnike, bez prekida ili potrebe za dodatnom opremom.

Sličan koncept razvija i američka kompanija Sceye, koja koristi helijumske zračne brodove u saradnji sa telekom gigantima poput SoftBank-a. Stratosferski internet se pojavljuje kao praktično rešenje digitalnog jaza, a testovi u 2026. godini pokazaće da li ovaj pristup može dugoročno da funkcioniše.

Internet iz stratosfere - ukrartko

Da li će telefoni morati da imaju posebnu opremu?

Ne - HAPS koristi standardne 4G/5G frekvencije, pa rade obični telefoni.

Da li je to isto što i satelitski internet (Starlink)?

Ne - sateliti su u orbiti, a HAPS letelice lebde u stratosferi (oko 20 km), sa stabilnijim signalom po regionu.

Kada stiže u praksi?

Veći testovi su planirani za 2026. godinu, prvo u udaljenim i slabo pokrivenim oblastima.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

ZAPRATI NAS NA TIKTOKU

BONUS VIDEO:

Maskov tunel u centru grada izaziva polemike