Cela Srbija može da ostane bez interneta na kakav smo navikli: Kablovi ugroženi, evo šta nas čeka!
Stručnjaci upozoravaju da se podmorski internet kablovi u Ormuskom moreuzu i Crvenom moru nalaze u jednoj od najopasnijih zona na svetu, jer se upravo tamo sada odvijaju raketni napadi, pomorske blokade i udari Huta na trgovačke brodove.
Naime, mesta kroz koja prolaze najvažnije digitalne „autoputeve“ sveta sada su ujedno i mesta gde svakodnevno lete rakete, a to više nije samo politički problem, već nešto što može da utiče na svakodnevni život miliona ljudi širom sveta, od video-poziva do bankarskih transakcija.
Ogromna količina svetskog interneta ide kroz kablove na dnu mora
Rat koji je počeo krajem februara već je izazvao ogromne posledice u regionu. Iran je zapretio brodovima u Ormuskom moreuzu, a napadi na brodove i luke već su izazvali nagli pad pomorskog saobraćaja i dramatičan skok cena nafte. Istovremeno, međunarodne organizacije upozoravaju da se konflikt brzo širi i da bi mogao da pogodi infrastrukturu koja nije vojna poput energetike, ali i digitalnih mreža.
Problem je u tome što ogromna količina svetskog interneta zapravo ne ide kroz satelite, kako mnogi misle, već kroz tanke optičke kablove koji se nalaze na dnu mora. Samo kroz Crveno more i Ormuski moreuz prolazi veliki deo saobraćaja između Evrope, Azije i Afrike, uključujući i finansijske transakcije, cloud servise, AI platforme i skoro sve velike digitalne servise koje svakodnevno koristimo.
Nova oštećenja mogu imati mnogo ozbiljnije posledice nego ranije
Kada je 2024. godine jedan od najpoznatijih kablova koji prolazi kroz to područje jAAE-1, ogromna mreža koja povezuje Aziju i Evropu, oštećen zajedno sa još nekoliko drugih u Crvenom moru, oko 25 odsto internet saobraćaja između Evrope i Azije bilo je pogođeno, a korisnici su primetili spor internet, prekide u radu aplikacija i probleme sa poslovnim sistemima.
Zato stručnjaci sada upozoravaju da bi nova oštećenja mogla imati mnogo ozbiljnije posledice nego ranije. Ako se kabl preseče u ratnoj zoni, problem nije samo u samom kvaru, već u tome što brodovi koji popravljaju kablove ne mogu da uđu u područje dok traju napadi. Drugim rečima, internet bi mogao da bude spor ili nestabilan nedeljama, pa čak i mesecima, jer bi popravka bila fizički nemoguća dok traje sukob.
Šta bi se sve usporilo?
Situacija je posebno napeta jer je Ormuski moreuz trenutno jedno od najopasnijih mesta na svetu za brodove. Više trgovačkih plovila je već oštećeno, a neka su potpuno napuštena nakon napada. To znači da čak i običan transport kroz to područje predstavlja veliki rizik, a kamoli složene operacije poput popravljanja podmorskih kablova.
Ako bi došlo do ozbiljnijeg prekida, posledice bi se najpre osetile u Aziji i Africi, ali i Evropa bi brzo osetila sporiji internet. Video-pozivi bi počeli da kasne, online igre bi imale ogroman „lag“, cloud servisi bi sporije radili, a bankarski sistemi koji se oslanjaju na brze međunarodne veze mogli bi da počnu da kasne u obradi transakcija. Drugim rečima, ne bi nestao internet, ali bi mogao da postane primetno sporiji i nestabilniji nego inače.
Posledice bi osetili i u Srbiji
U Srbiji bismo najpre primetili sporiji rad sajtova koji koriste servere u Aziji ili na Bliskom istoku, sporije video-pozivi (posebno kada razgovarate sa nekim iz Azije ili Afrike), kao i sporiji rad aplikacija koje koriste cloud sisteme koji su povezani preko tih ruta. Obične stvari kao što su domaći sajtovi, društvene mreže ili poruke, verovatno bi i dalje radile, samo malo sporije nego inače.
Razlog je u tome što Evropa ima više alternativnih veza, postoje ogromni novi projekti poput 2Africa kabla koji povezuje Evropu, Afriku i Aziju koji dugačak čak 45.000 kilometara, kao i stariji sistemi koji i dalje služe kao rezervna ruta. Drugim rečima, ako jedan kabl bude oštećen, saobraćaj se preusmerava na drugi, ali tada internet postaje sporiji jer svi koriste iste rezervne linije
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Bonus video:

