Globalni kolaps društvenih mreža: Zašto milioni brišu svaki digitalni trag
Korisnici društvenih mreža širom sveta objavljuju sve ređe, što pokazuje promenu u načinu na koji se ljudi povezuju online. Iako platforme i dalje koriste milioni ljudi, manje njih aktivno deli sadržaj, komentariše ili stvara objave u odnosu na prethodne godine.
Ova promena je naročito izražena u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde strah od starih objava i rast popularnosti video-aplikacija dodatno smanjuju aktivnost korisnika. Ljudi istražuju manje novih sajtova i sve više favorizuju vizuelne, kratke sadržaje umesto tradicionalnih postova.
Strah od prošlih objava
Globalno, mnogi korisnici brinu da bi stari sadržaji mogli da se ponovo pojave i ugroze njihov lični ili profesionalni ugled. Džozef Okslejd, viši menadžer za istraživanja u Ofkomu, ističe da ove zabrinutosti u velikoj meri oblikuju ponašanje na mrežama.
Porast aplikacija poput TikTok-a i InstagramReels-a smanjuje učestalost komentarisanja i objavljivanja na tradicionalnim platformama. Ljudi postaju svesni da ono što jednom objave može trajno ostati dostupno, što utiče na način na koji pristupaju internetu i društvenim mrežama.
Lekcije iz života poznatih
Primeri iz javnog života pokazuju koliko prošle objave mogu imati dugoročne posledice. Glumica Karla Sofija Gaskon, prva javno deklarisana transrodna osoba nominovana za Oskara, imala je problema zbog starih tvitova na osetljive teme, što je narušilo njenu kampanju za najbolju glumicu.
Ovi slučajevi potvrđuju globalnu realnost: čak i naizgled bezopasan sadržaj može imati neočekivane posledice, bilo za privatne korisnike ili javne ličnosti. Zbog toga korisnici sve češće biraju objave ograničenog trajanja, pažljivije razmatraju šta dele online i razmišljaju o tome kako će sadržaj biti percipiran dugoročno.
Privatnost i kontrola nad sadržajem
Zabrinutost za privatnost i zloupotrebu podataka oblikuje navike korisnika širom sveta. Ljudi ograničavaju vidljivost ličnih informacija, fotografija i objava, a neki potpuno napuštaju platforme. Oni sve više traže načine da zadrže kontrolu nad sopstvenim digitalnim tragom i da odluče ko može da vidi njihov sadržaj.
Na primer, Šila (52) je prestala da koristi Facebook, dok Brigit (25) retko objavljuje i koristi mreže uglavnom za specifične svrhe, poput deljenja informacija o događajima. Ovi primeri pokazuju globalni trend - korisnici žele veću kontrolu i privatnost umesto stalne vidljivosti.
Veštačka inteligencija u digitalnom svetu
Dok tradicionalno objavljivanje opada, veštačka inteligencija postaje sve značajnija globalna navika. Više od polovine odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu (54%) sada koristi alate poput ChatGPT-a, u poređenju sa 31% prethodne godine, za svakodnevne zadatke i kreativne projekte.
Neki korisnici komuniciraju sa AI gotovo kao sa stvarnom osobom - traže savete, koriste je za druženje tokom rada od kuće ili za kreativne zadatke poput pisanja govora i planiranja prostora. Ovaj trend pokazuje kako digitalni svet evoluira ka praktičnosti, privatnosti i sigurnijem online iskustvu, posebno u UK, ali i globalno.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO: