Slušaj vest

Prema izveštaju, hakeri su koristili tzv. SMS blastere uređaje koji imitiraju bazne stanice mobilne telefonije i tako direktno napadaju sve telefone u okolini. Ovaj slučaj, koji je otkrila policija u Torontu, rezultirao je sa čak 13 miliona prekida mreže i kompromitovanjem desetina hiljada uređaja.

Ono što ovaj napad izdvaja jeste činjenica da nije bio ograničen na pojedinačne mete, već je masovno zahvatio sve korisnike u dometu signala. Time je otvoreno pitanje ne samo finansijske štete već i šire bezbednosti građana u digitalnom i fizičkom prostoru.

shutterstock_Scareware  (3).jpg
Foto: Shutterstock

Kako funkcionišu SMS blasteri

SMS blasteri rade tako što se predstavljaju kao legitimne bazne stanice mobilne mreže i primoravaju telefone u blizini da se povežu na njih umesto na pravu mrežu. Kada se to dogodi, napadači mogu da šalju lažne poruke koje izgledaju kao da dolaze od banaka, dostavnih službi ili operatera.

U praksi to znači da korisnik dobija poruku sa linkom koji vodi na lažnu stranicu za krađu podataka ili direktno pokretanje prevare. Ovakav napad zaobilazi standardne zaštite operatera jer se komunikacija ne odvija kroz regularne kanale. Upravo zbog toga ova metoda, poznata kao smishing, predstavlja novu generaciju prevara koja se mnogo teže detektuje i blokira.

13 miliona prekida i rizik za hitne službe

Jedan od najalarmantnijih aspekata ovog slučaja jeste ogroman broj prekida mreže koji je zabeležen tokom operacije. Svaki od tih prekida predstavlja trenutak kada je korisnik bio odsečen od svoje mobilne mreže, što može imati ozbiljne posledice.

Tokom tih prekida telefoni nisu mogli da pristupe ni osnovnim uslugama uključujući pozive ka hitnim službama. Stručnjaci upozoravaju da ovo prelazi granice finansijske prevare i ulazi u domen javne bezbednosti jer može direktno ugroziti živote ljudi u kritičnim situacijama. Upravo zbog toga policija ovaj slučaj tretira kao ozbiljnu bezbednosnu pretnju a ne samo kao sajber kriminal.

hakeri (2).jpg
Foto: Shutterstock

Globalni trend i nova vrsta pretnje

Iako je ovo prvi zabeležen slučaj ove vrste u Kanadi slični napadi su već viđeni u drugim delovima sveta uključujući Evropu i Aziju.

Stručnjaci upozoravaju da je reč o rastućem trendu jer je tehnologija relativno jeftina i lako prenosiva. Napadači često koriste vozila kako bi se kretali kroz grad i zahvatili što veći broj uređaja bez da budu brzo otkriveni. To znači da se ovakvi napadi mogu pojaviti praktično bilo gde i u bilo kom trenutku.

Zbog toga se sve više govori o potrebi novih bezbednosnih mera na nivou mreža ali i većoj svesti korisnika. U svetu gde telefon postaje ključni alat za komunikaciju, bankarstvo i identifikaciju ovakve pretnje pokazuju koliko je digitalna sigurnost тесно povezana sa svakodnevnim životom.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.