Tamna strana prekomerne upotrebe ChatGPT-a: Novo istraživanje otkriva zabrinjavajuće nalaze
Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog mišljenja? Novo istraživanje istraživača sa Media Lab-a američkog MIT-a donelo je neke zabrinjavajuće rezultate.
U studiji je učestvovalo 54 ispitanika uzrasta od 18 do 39 godina iz oblasti Bostona (SAD), koji su podeljeni u tri grupe. Svaka grupa je dobila zadatak da napiše više eseja koristeći OpenAI-jev ChatGPT, Google pretraživač, ili nikakvo digitalno sredstvo.
Istraživači su pomoću EEG uređaja merili moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Otkriveno je da su korisnici ChatGPT-ja imali najslabiji moždani angažman i dosledno postizali lošije rezultate na neuronskom, jezičkom i ponašajnom nivou.
Tokom više meseci, oni koji su koristili ChatGPT postajali su sve pasivniji i češće su pribegavali pukom kopiranju. Studija sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela može negativno uticati na učenje, naročito kod mlađih korisnika. Iako rad još uvek nije prošao stručnu recenziju i obuhvata mali broj učesnika, rezultati su objavljeni kako bi se skrenula pažnja na potencijalne rizike u društvu koje se sve više oslanja na veštačku inteligenciju u svakodnevnim zadacima.
Eseji bez duše
MIT Media Lab je u poslednje vreme posvetio značajne resurse proučavanju uticaja generativne veštačke inteligencije. Neka ranija istraživanja iz ove godine pokazala su da se korisnici, što više vremena provode sa ChatGPT-jem, osećaju sve usamljenije.
Grupa koja je u ovom istraživanju koristila ChatGPT napisala je izuzetno slične eseje sa malim brojem originalnih ideja, oslanjajući se na iste izraze i konstrukcije. Dva profesora engleskog jezika koji su ocenjivali eseje ocenili su ih kao „bezdušne“. EEG merenja su pokazala nizak nivo izvršne kontrole i pažnje.
Grupa koja nije koristila nikakva digitalna sredstva pokazala je najviši nivo moždane povezanosti, naročito u alfa, theta i delta talasima, koji se dovode u vezu sa kreativnošću, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su bili angažovaniji, radoznaliji, više su se potrudili i izražavali su veće zadovoljstvo svojim radom.
Treća grupa, koja je koristila Gugl, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i aktivnu moždanu funkciju. Ovo je važno jer sve više ljudi traži informacije kroz AI četbotove, umesto tradicionalnog pretraživanja interneta.
Zamke velikih jezičkih modela
Nakon što su napisali po tri eseja, svi učesnici su dobili zadatak da prepišu jedan od svojih prethodnih radova. Međutim, grupa koja je koristila ChatGPT to je morala da uradi bez ikakvih alata, dok je „moždana“ grupa sada mogla da koristi ChatGPT.
Prva grupa se slabo sećala sadržaja sopstvenih eseja i pokazivala je niske alfa i theta moždane talase, što ukazuje na izbegavanje dubokog memorijskog procesa.
Suprotno tome, druga grupa je postigla dobre rezultate i pokazala snažan porast moždane povezanosti u svim EEG frekvencijama. To otvara mogućnost da veštačka inteligencija, ako se koristi na pravilan način, može poboljšati proces učenja, umesto da ga oslabi.
U istraživanje su ubačene i zamke kako bi se sprečilo da veliki jezički modeli ponavljaju već viđeni sadržaj. Takođe je zabeleženo da su modeli „halucinirali“ – u sažecima se pojavilo kako je korišćen GPT-4o, iako to nigde u studiji nije navedeno.
U pripremi je još jedno slično istraživanje, koje će ispitivati moždanu aktivnost tokom softverskog inženjeringa i programiranja – sa ili bez pomoći veštačke inteligencije. Preliminarni rezultati, prema tvrdnjama istraživača, još su zabrinjavajući.
Naučne studije koje se bave uticajem veštačke inteligencije tek su u ranoj fazi razvoja. Jedna Harvardova studija iz maja pokazala je da generativna veštačka inteligencija povećava produktivnost, ali istovremeno smanjuje motivaciju.
MIT se ogradio od drugog istraživanja u kojem je tvrdnja bila da veštačka inteligencija značajno unapređuje produktivnost zaposlenih, navodi časopis Time.
(Kurir.rs/Tportal)
Bonus video: Da li će nas veštačka inteligencija zameniti?