DANAS JE VRBICA ILI LAZAREVA SUBOTA, PRAZNIK DEČJE RADOSTI: Ovo su praznici koje poštuju pravoslavci na današnji dan
Foto: Youtube Printscreen

NOSE SE GRANČICE I ZVONČIĆI

DANAS JE VRBICA ILI LAZAREVA SUBOTA, PRAZNIK DEČJE RADOSTI: Ovo su praznici koje poštuju pravoslavci na današnji dan

Žena -

Svetkovina se obeležava šeste nedelje časnog posta i posvećena je uspomeni na vaskrsenje Lazara i na svečani ulazak Hristov u Jerusalim.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u subotu, šeste nedelje časnog posta, slave jedan od najlepših praznika - Lazarevu subotu, u narodu poznat kao Vrbica.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dečje radosti, jer je, prema jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko."

Vrbica, praznik, Lazareva subota
foto: Beta/Emil Vaš

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu veru u vaskrsenje. Prema jevanđelskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana posle smrti Lazareve, oživeo ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

Običaji

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane, koje tu ostaju do nedeljne liturgije, na Cveti, kad se obavlja ritual blagosiljanja vrbe. Vrbove grane koje se potom dele narodu simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja Isusa Hrista na ulasku u Jerusalim. Vrbica je praznični dan i ne bi trebalo da se rade teži poslovi. Na taj dan deca su išla sa učiteljem i sveštenikom da naberu vrbove grančice, koje su donošene u crkvu, gde su, sutradan, na Cveti, osveštavane i deljene prisutnima. Oni su ih nosili kući i kao svetinju držali za ikonom. Vrbica je dan dečje radosti. Deca pevaju prigodne pesme, vesele se i nose zvončić oko vrata.

Venac, Lazareva Subota, Vrbica
foto: SĐP

Simbolika

U hrišćanstvu ovaj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika. Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže jevanđeljsko predanje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

U nedelju su Cveti: Evo šta treba da radite

Veliki pravoslavni praznik Cveti uvek pada u nedelju pre Vaskrsa, a dan posle Lazareve subote ili Vrbice. Na Cveti se obično bere cveće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Cvećem se rano ujutro, odnosno vodom u kojoj je stajalo, umivaju ukućani kako bi bili rumeni i zdravi. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem.

(Kurir.rs)

Bonus video:

00:15

DRAGANA MIRKOVIĆ OVAKO DOČEKUJE USKRS: Pevačica pokazala deo svog velelepnog doma, a na stolu cveće i ofarbana JAJA

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track