"To je sve za brata, vi, iš napolje!" Potresne ispovesti žena sa Stare planine o teškim uslovima života, surovim svekrvama i odricanju od nasledstva
Centar za podršku lokalnoj zajednici "Mome" napravio je dokumentarni serijal "Staroplaninke - patrijarhat i njegovo nasleđe u ruralnim zajednicama", želeći da predstave priče stanovnica sela Rsovci, Dobri Do i Dojkinci, svesni da se glas žena iz ruralnih područja retko čuje. One su otvorile dušu i ispričale kroz šta su sve prošle, odrastajući i osnivajući porodicu u čvrstim patrijarhalnim okovima.
Slavlje isključivo za rođenje muškog deteta
Strogi patrijarhat favorizovao je mušku decu. Ukoliko parovi nisu dobijali mušku decu iz više pokušaja, dolazilo je do selektivnih abortusa ženske dece, po čemu je naročito poznata Crna Gora. Kako su koreni radikalnog patrijarhata naročito snažni u ruralnim područjima, i u Rsovcima, Dobrom Dolu i Dojkincima je radost bila veća kada na svet dođe muško dete, jer ono je "naslednik, domaćin". Njegovo rođenje znači da će imati ko da "nastavi lozu".
- Ako imaš dve devojčice, rodiš li muško, znaš da je to muško, da vredi da mu se raduješ, da ga voliš, da ga sve… - kaže Viktorija Mančić za serijal o Staroplaninkama.
Zlata Mladić, jedna od učesnica serijala o Staroplaninkama, navodi da je odnos prema dečacima bio drugačiji tokom celog odrastanja.
- Mnogo, mnogo razlika. Kad se rodi muško, sve za muško. Sve za brata, da ima što više imanja. Mi da li smo išle bose, da li će da imamo suknje nije bilo bitno, sve dok nismo bile porasle - priseća se Zlata.
Ona je primetila i razliku između žena rođenih danas i nekada: "Žene danas žive kako žele, imaju svoju platu. Ja sam živela zavisna od muža. Muž mi je davao pare, ali drugima često nisu."
"Uspeh - udati se za onog ko ima zemlju u blizini"
Znajući kakav ih život čeka, ženama je bilo bitno da odu u kuću u čijoj blizini je zemljište koje će obrađivati, prema rečima autorke serijala o Staroplaninkama.
- Žene sa kojima sam razgovarala su birale muževe shodno svojim željama, ali opet postoji tu još jedan momenat. Želele su da odu, da se udaju tamo negde, gde je zemlja pristupačnija. Svesne su da moraju da rade teške fizičke poslove. Pa ako već moraju, da to ne bude tamo negde u planinama. Uspeh je bio udati se za nekog ko ima plodno zemljište u blizini sela -objašnjava Gordana Simonović Veljković.
Po odlasku u muževljevu kuću, devojačku kuću žene u celosti najčešće je nasleđivao brat ili braća. Žene sa Stare planine su se često odricale nasledstva, pa tako ni nemaju gde da se vrate, šta da prodaju ili poklone deci, a da je isključivo njihovo.
- Nisam htela od brata ništa da uzmem. Sve sam bratu poklonila. Jer ja sam ovde došla, oni su imali puno imanje. Jednog brata smo imale, nismo tri. Sve sam poklonila njemu. Ništa nisam uzela, kao ni druge sestre. Majka nam je rekla: ‘To je sve za Boru, vi iš, napolje' - priseća se Stoimenka Stojsavljević u serijalu.
Ljubinka Pešić (82) iz Dobrog Dola, takođe potvrđuje da ništa nije dobila, ali da i nije ništa ni tražila.
- Ništa, ništa nisam dobila. Išla sam i rekla sam im da sam izmirena. Mašinu za šivenje su mi dali i jedan šifonjer i to je to. A moje sestre ni to nisu dobile", govori Ljubinka te dodaje da su dva brata podelila imanje.
Dobrinka Pešić iz sela Dobri Do pričala je o odnosu svekrva prema snajama u strogim patrijarhalnim porodicama. Dešavalo se da svekrve za snaje koje su se tek porodile na pod prostru prostirku koja je služila za pokrivanje krava, ne dozoljavajući joj da legne na krevet. Vremenom su žene preuzimale u potpunosti model ponašanja koji je nametala sredina, pa su se prema snajama ponašale isto kao što su se prema njima ponašale svekrve dok su bile mlade.
Bonus video: Maja Nikolić izjavila da je patrijarhalno vaspitana