analiza Kurira

KAKO JE VUČIĆ PREPORODIO ZDRAVSTVO ZA 14 GODINA: Od prozora koji se zatvaraju ćebadima, do najsavremenije opreme i najmodernijih terapija

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Marko Karović, Kurir
Uz snažnu podršku Aleksandra Vučića i kontinuiran rad ministarstva izgrađene su nove i obnovljene postojeće zdravstvene ustanove, nabavljena savremena oprema i unapređeni uslovi lečenja širom zemlje, kazao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
  • Od 2012. do 2026. obnovljene su i izgrađene brojne zdravstvene ustanove, među njima KC Niš, UKC Srbije i 'Dedinje 2', uz nabavku savremene opreme širom zemlje
  • Najavljeno je ulaganje oko 1,3 milijarde evra u 69 objekata, uz nastavak skraćivanja lista čekanja i jačanje primarne zaštite

Jedino nasleđe politike bivše vlasti bio je dug od 32 milijarde u zdravstvenom sektoru. Od 2007. do 2012. godine budžet Ministarstva zdravlja bio je prepolovljen, dok su rasli dugovi za lekove, opremu i rekonstrukciju bolnica. Sistem koji je trebalo da leči ljude doveden je do tačke u kojoj više nije mogao ni sam da opstane.

Prokišnjavanje krovova, prozori koji se ne mogu zatvoriti, ćebad kojom se pokrivalo da ne dopire hladan vazduh, kao i donošenje posteljine, lekova, zavoja i infuzija od kuće, bila je slika srpskog zdravstva pre 2012. godine.

Prema tadašnjoj proceni Svetske banke, samo trećina bolnica imala je funkcionalne sisteme sterilizacije, a oko 75 odsto medicinske opreme bilo je starije od deset godina. Dok su misteriozno nestajali milioni evra namenjeni za opremanje kliničkih centara, bolnica i savremene opreme, ljudi su se u neuslovima borili za život.

Međutim, od 2012. do 2026. godine usledio je najveći investicioni zamah u istoriji srpskog zdravstva, a šta je sve urađeno i kakvi su planovi za budućnost, za Kurir je detaljno ispričao državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Mirsad Đerlek.

Obnova

- Zdravstvo Srbije je od 2012. do 2026. godine prošlo kroz veliku obnovu. Nasledili smo potpuno devastiran zdravstveni sistem, sa dotrajalim objektima, zastarelom opremom i nagomilanim problemima. Pacijenti su o svom trošku kupovali osnovne lekove, dok su zabrana davanja specijalizacija i loši uslovi rada doprineli odlasku lekara iz Srbije. Bilo je potrebno mnogo truda i ulaganja da takav sistem podignemo iz pepela. Uz snažnu podršku Aleksandra Vučića i rad Ministarstva zdravlja, izgrađene su nove i obnovljene postojeće zdravstvene ustanove, nabavljena savremena oprema i unapređeni uslovi lečenja širom zemlje - kaže Đerlek.

Dr Mirsad Đerlek Foto: Kurir Televizija

Među najznačajnijim rezultatima, navodi Đerlek, su novi Klinički centar u Nišu, nova zgrada Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i "Dedinje 2".

- Istovremeno su obnavljane opšte bolnice, domovi zdravlja i zdravstvene stanice širom Srbije. Takva ulaganja znače bolje uslove za pacijente i kvalitetnije uslove rada za zdravstvene radnike. Posebno je važno da se modernizacija nastavi i van najvećih gradova, jer građanima mnogo znači kada potrebnu zdravstvenu uslugu mogu da dobiju bliže svom domu - objašnjava Đerlek.

Ojačani kapaciteti

Kako navodi, posebno poglavlje predstavljala je borba protiv pandemije kovida 19, tokom koje su u kratkom roku izgrađene tri kovid bolnice, u Batajnici, Kruševcu i Novom Sadu.

- Značajno su ojačale kapacitete za zbrinjavanje obolelih, a zahvaljujući velikom angažovanju zdravstvenih radnika i podršci države sačuvani su brojni životi. Obezbeđene su velike količine vakcina čime je građanima omogućen izbor i pravovremena zaštita. Vakcine smo donirali i zemljama regiona, pokazujući solidarnost i spremnost da pomognemo u najtežim trenucima. Veliki pomak napravljen je i u nabavci savremene opreme. Magnetne rezonance, akceleratori, X i gama nož, skeneri, digitalni rendgeni, mamografi i ultrazvučni aparati omogućavaju precizniju dijagnostiku. Cilj nam je da svaki okrug ima magnetnu rezonancu, uz obezbeđivanje stručnog kadra - kaže Đerlek i dodaje da je važan deo brige i smanjivanje troškova lečenja.

- Od 1. avgusta smanjena je participacija za 279 lekova, a građanima je omogućeno i da uz manje lično učešće dobijaju 18 lekova za antikoagulantnu terapiju i srčanu slabost. Ove mere predstavljaju značajno olakšanje, naročito za penzionere i hronične bolesnike. Kada neko svakog meseca koristi više lekova, troškovi terapije ozbiljno opterećuju kućni budžet. Zato je dostupnija terapija važna i za zdravlje pacijenata i za sigurnost njihovih porodica - rekao je on.

Program koji je privukao pažnju

Kako objašnjava Đerlek, kroz program zapošljavanja najboljih diplomaca, dva puta godišnje primali su po 100 najboljih diplomaca medicinskih fakulteta, obezbeđujući im posao i specijalizaciju.

- Uz zapošljavanje medicinskih sestara i tehničara, mladim zdravstvenim radnicima pružena je prilika da profesionalni put grade u svojoj zemlji. Posebno ohrabruje to što se iz inostranstva vratilo više od 400 zdravstvenih radnika. Nastavićemo da stvaramo uslove u kojima će naši zdravstveni radnici moći da napreduju, usavršavaju se i dugoročno ostanu u javnom zdravstvu - kazao je Đerlek.

Ulaganja

Đerlek ističe da su proširene mogućnosti lečenja inovativnim lekovima, posebno u onkologiji i kod autoimunih bolesti, a povećavana su i ulaganja u lečenje retkih bolesti.

- Posebnu pažnju posvećujemo deci, ranom otkrivanju bolesti i obezbeđivanju odgovarajućeg lečenja u zemlji i inostranstvu. Nastavak uvođenja savremenih terapija i njihova dostupnost većem broju pacijenata ostaju među najvažnijim zadacima. Iza svakog odobrenog lečenja stoji čovek i porodica kojoj to donosi novu nadu - kaže Đerlek i ističe da je jedan od najvažnijih poslova rešavanje lista čekanja.

Đerlek navodi da je, među važnim narednim projektima, završetak i opremanje "Tiršove 2", rekonstrukcija klinike u Višegradskoj i izgradnja novog porodilišta u Nišu.

- Uslovi u kojima se leče deca i u kojima žene donose novi život na svet zaslužuju posebnu pažnju. Ovi projekti treba da donesu savremenije mehanizme, bolju organizaciju i kvalitetniju negu za pacijente. Ponosan sam na ostvarene rezultate i svestan koliko još posla imamo. Uspeh zdravstvenog sistema za mene se meri time koliko brzo čovek dobije pomoć, koliko mu je terapija dostupna i kakav odnos doživi kada uđe u zdravstvenu ustanovu. Želimo da svaki građanin Srbije može da računa na stručnu, pravovremenu i dostojanstvenu zdravstvenu zaštitu. Tome moraju da služe sva naša naredna ulaganja i odluke.

Đerlek ističe da je ostvareno smanjenje broja pacijenata koji čekaju na dijagnostičke procedure, kao i da bolja organizacija treba da prati nabavku opreme i zapošljavanje radnika.

- Posebnu pažnju zahtevaju magnetna rezonanca i operacije kuka i kolena. Naš cilj ostaje dalje skraćivanje i ukidanje lista čekanja, uz poštovanje medicinskih prioriteta. Veliki značaj imaju preventivni pregledi i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Mobilne ambulante omogućavaju da osnovni, preventivni i specijalistički pregledi budu dostupniji i ljudima u udaljenim selima. Takav pristup želimo da razvijamo, zajedno sa skrining programima i podizanjem svesti o značaju redovnih pregleda. Predstavljeni plan predviđa ulaganje oko 1,3 milijarde evra u izgradnju, obnovu i opremanje 69 zdravstvenih objekata u 60 gradova i opština, u naredne dve do dve i po godine. Najavljeni su i dodatni podsticaji za lekare koji bi radili u manjim i udaljenim sredinama, jer obnovljena ambulanta svoj puni smisao dobija kada građani u njoj imaju i lekara na koga mogu da računaju - istakao je Đerlek.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama Mondo INC uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.