Foto: Printscreen Yt

CRNOGORSKI STRUČNJAK: Vlada u Podgorici ne može da se menja mimo Ustava

Nacrt političkog sporazuma po kom opozicija dobija ministarska mesta u četiri resora, ne može da se ostvari bez donošenja odgovarajućeg zakona, kaže bivši predsednik Ustavnog suda i ekspert za ustavno pravo Blagota Mitrić.

Crna Gora
> 22:12h

Politički sporazum po kom bi sadašnji sastav crnogorske vlade trebalo da se personalno izmeni ne može da bude jači od Ustava, kaže Blagota Mitrić.

Donedavno vladajuća Socijaldemokratska Partija i opozicione stranke Demos i Udružena reformska akcija URA, ponudile su ostalim političkim partijama sporazum o vladi, koju su nazvali "vladom izbornog poverenja" s predstavnicima tih i drugih opozicionih partija. Potpisnici tog sporazuma, takođe, traže da se "čuva rukovodna struktura" Skupštine Crne Gore, odnosno, da na funkciji predsednika parlamenta i dalje ostane lider SDP Ranko Krivokapić.

Drma mu se fotelja: Opozicija traži da Ranko Krivokapić ostane predsednik parlamenta (Foto: Beta/Nenad Petrović)

Mitrić smatra da nacrtom sporazuma o vladi ne može da se rešava i pitanje rukovođenja Skupštinom. Pošto je SDP nedavno glasala protiv poverenja Vladi Crne Gore, time je i zvanično napustila koaliciju s Demokratskom partijom socijalista (DPS), a to je otvorilo i pitanje ostanka Krivokapića na funkciji predsednika parlamenta. Veći deo opozicije stao je na Krivokapićevu stranu iako je on na tu funkciju izabran na osnovu sporazuma o vladajućoj koaliciji SDP i DPS posle parlamentarnih izbora 2012. godine.

Premijer Milo Đukanović je ponudio opoziciji da uđe u vladu (Foto: Fonet)

Crnogorski premijer Milo Đukanović je prilikom izglasavanja poverenja vladi opoziciji ponudio ulazak u vladu, obećavajući joj ministarska ili pomoćnička mesta u četiri resora, i obrazlažući to potrebom jačanja poverenja u izborni proces s obzirom na parlamentarne izbore, koji će biti održani ove godine.

Opozicija je, radi jačanja poverenja u izborni proces, zatražila i da njeni predstavnici uđu i u upravna tela većeg broja državnih institucija i javnih preduzeća.

Pravno-ustavni eksperti su, pak, upozorili da politički sporazum u tom smislu, čak, i ako sve parlamenatrne partije o tome postignu dogovor, ne može da imati prednost nad ustavno-zakonskom procedurom.

(Beta)