LJUDI PRAVE OVE VELIKE GREŠKE, ČESTO MOGU BITI KOBNE: Načelnik Sektora za vanredne situacije otkrio šta je najveća opasnost, pa poručio – ZIMA JE TEK POČELA...
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije Luka Čaušić izjavio je danas, povodom vanredne situacije koja je u Srbiji na snazi u 11 opština i gradova zbog vremenskih neuslova, da su sada opasne vremenske prilike zbog čega građani treba da budu oprezni i da slušaju apele MUP-a i drugih nadležnih organa kako bi zima prošla bez žrtava.
- Mi moramo da budemo svesni da su ovo opasne vremenske prilike i zato apelujem na naše građane. Srećan sam što nismo izgubili nijedan život za ovih sedam dana. Sećam se nekih zima kada smo pre više od deset godina, 2012. godine, imali desetine žrtava od ledenog nevremena. Nadam se da će naši građani ostati oprezni, da će slušati apele i MUP-a, Sektora za vanredne situacije i drugih nadležnih organa i da će proći bez žrtava, jer je to najvažnije. Što se tiče svih drugih stvari - nadležne službe rade svoj posao i nadam se da će uskoro da bude rešeno i pitanje elektrosnabdevanja - rekao je Čaušić.
Poručio je građanima da je ovo tek početak zime i da nas očekuje sigurno još nekoliko nedelja ozbiljnijih izazova što se tiče vremenske prognoze, pogotovo imajući u vidu prognozu našeg Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), koji kaže da će biti i vremenskih ekstrema.
- Zato apelujem na građane da budu pre svega svesni opasnosti, da ne kreću na put bez adekvatne opreme, kao i da kada se upute negde, bar da gledaju da im je koliko-toliko rezervoar pun goriva da ne ostanu bez grejanja u nekom momentu. Takođe, kada idu u udaljene krajeve da koriste i navigaciju i da izbegavaju put ako to nije neophodno. Sa druge strane, građani treba da uvek budu svesni da su nadležne službe tu zbog njih i u svakom momentu se mogu obratiti, a mi ćemo munjevito da reagujemo kao što smo to radili i dosad, da dođemo da im pomognemo sve što treba. Na kraju, treba da malo povedemo računa jedni o drugima i da upozorimo i naše starije, rodbinu i prijatelje koji žive u nekim udaljenim selima do kojih je teško doći, da im skrenemo pažnju da su ovo opasne prilike i da malo više vodimo računa jedni o drugima da bi ovu zimu prošli bez žrtava - rekao je Čaušić.
Podsetio je da je vanredna situacija proglašena u Prijepolju, Loznici, Valjevu, Osečini, Loznici, Malom Zvorniku, Krupnju, Vladimircima, Sjenici, Majdanpeku, Lučinama i u Ivanjici, gde je vanredna situacija proglašena zbog nestabilne isporuke električne energije.
Ukazao je da postoji mogućnost da se u Prijepolju vanredna situacija sa četiri mesne zajednice proširi na čitavo Prijepolje zbog opasnosti od izlivanja reke Lim, dodajući da je situacija za sada mirna.
Naveo je da je sektor kojim on rukovodi, u skladu sa upozorenjem RHMZ-a, još 3. januara pustio prvo upozorenje načelnicima lokalnih jedinica da stupe u kontakt sa predstavnicima lokalnih samouprava, da se preduzmu sve preventivne mere i da se angažuju i lokalna preduzeća i subjekti od posebnog značaja za zaštitu i spasavanje, da se uradi sve kako bi bili što spremniji za ovakve situacije.
- Narednog dana smo pustili poruku upozorenja našim građanima na teritoriji i Beograda, Srema, Južnog Banata, Šumadije i istočne, zapadne i jugozapadne Srbije - rekao je Čaušić.
Istakao je da je Sektor za vanredne situacije od početka snežnih padavina u Srbiji intervenisao 99 puta - 215 pripadnika je učestvovalo zajedno sa 99 vozila, 23 pumpe sa tri čamca, i tom prilikom evakuisano je 37 ljudi.
Dodao je da su samo na Drini i Limu evakuisali 18 ljudi.
- Mi smo konstantno na terenu. Pored ovih intervencija i evakuacije, koje su i najznačajnije sa aspekta delovanja Sektora za vanredne situacije jer je naš osnovni zadatak spasavanje ljudskih života, a posle toga naravno i imovine. Mi smo imali i intervencije uklanjanja drveća sa kolovoza i izvlačenje automobila iz njega - rekao je Čaušić.
S tim u vezi, naveo je da su pre nekoliko dana pronašli stranu državljanku sa svojim detetom u nepristupačnom delu na Fruškoj gori.
- Sa promrzlinama smo ih predali ekipi Hitne pomoći. Bojim se da, da smo zakasnili sat ili dva, ne bi baš imale srećan kraj. Naši pripadnici su ih našli, ali su učestvovale i druge linije rada, ali konkretno pripadnici Vatrogasnog spasilačkog bataljona su ih pronašli - rekao je Čaušić.
Govoreći o tome šta su sada najveće opasnosti, Čaušić je rekao da su to potencijalne poplave.
- Što se tiče nadležnosti Sektora za vanredne i situacije, najopasnija je situacija bila sa porastom Drine i Lima, u jednom momentu smo imali i porast Ibra. Situacije sa poplavama su ono što može da bude najopasnije u ovakvim situacijama. Mi smo tu, to je ono što na šta mi najviše obraćamo pažnju. Mi smo tu zajedno sa pripadnicima i policije, danas se uključuje žandarmerija. Aktivno obilazimo građane, čak i tamo gde nisu ugroženi, prosto da vide da su pripadnici MUP-a sa njima i da smo spremni u svakom momentu kada im zatreba Sektor za vanredne situacije tu da brzo reagujemo i da pružimo sve vrstu pomoći - objašnjava Čaušić.
Istakao je da su i žandarmerija, i policija i Sektor za vanredne situacije, u skladu sa merama koje je naložio predsednik Vlade prof. dr Đuro Macut i nalogom Ministra unutrašnjih poslova Ivicom Dačićem, aktivno na terenu.
- Obilazimo i one građane koji trenutno nisu ugroženi, ali možda imaju problema sa elektrosnabdevanjem, sa vodosnabdevanjem, da vidimo šta možemo da im pomognemo, da li na neki način možemo da im olakšamo situaciju i da znaju da su pripadnici MUP-a i Sektora za vanredne situacije tu. Nama je najvažnije da se svi ljudski životi sačuvaju. To je prioritet broj jedan što se tiče nadležnosti i zadataka Sektora za vanredne situacije i MUP-a u celini - rekao je Čaušić.
Govoreći o sistemu upozorenja kada MUP šalje SMS poruke građanima sa informacijama o opasnostima, Čaušić je rekao da je taj sistem pre 15 meseci uveden u Srbiju kako bi ljudi imali svest o svemu što se dešava.
Odgovarajući na pitanje koje greške ljudi najčešće prave i zbog kojih svim pripadnicima MUP-a zadaju dodatni posao, Čaušić je rekao da su najveće greške to što ljudi krenu na put bez odgovarajuće opreme, koriste navigaciju za neka udaljena mesta koja ih nekim nekategorizovanim putevima odvode na mesta odakle ne mogu da izađu.
- Često krenu na put bez dovoljno goriva, bez informacije kakvi su uslovi na terenu. Što se tiče ovih snežnih padavina, to su uglavnom situacije koje bi bilo dobro da građani izbegavaju da se ne bi doveli u opasnost - rekao je Čaušić.
Istakao je da su se tokom poslednje decenije, kako je rekao, stvari dramatično promenile što se tiče opremljenosti i broja zaposlenih u Sektoru za vanredne situacije.
- Zaista sam zahvalan našoj državi što je obratila pažnju na ovu izuzetno važnu službu. Nabavili smo najmodernije helikoptere koje se koriste prvenstveno za gašenje požara na otvorenom, ali mogu da se koriste i u ovakvim situacijama. Nabavili smo stotine kamiona, vozila. Trenutno imamo gotovo hiljadu više profesionalnih vatrogasaca - spasilaca u odnosu na pre par godina. Mnogo smo ulagali - preko 60 renoviranih objekata, 14 novoizgrađenih jedinica. Otvaramo jedinice na svakom mestu gde možemo da bismo bili što bliže našim građanima kada im je neophodna pomoć. Tako da osetno je sektor za vanredne situacije ojačao svoje kapacitete, pogotovo ako uzmemo u obzir da se 30 godina nije ulagalo u ovu službu. Treba nam vreme da obnovimo i našu opremu, ali uz ovakav trend verujem da ćemo vrlo brzo biti najopremljenija služba. Svakako smo, među najorganizovanijim službama, i to kažem pod punom odgovornošću - rekao je Čaušić.
Dodao je da potrebno da se unapredi saradnja sa civilnim organizacijama koje im u ovakvim situacijama veoma pomažu, kao i da je potrebno podizati dobrovoljno vatrogastvo.
- Sve to moramo da radimo da bismo se na adekvatan način borili sa budućim izazovima koji, nažalost, uopšte neće biti naivni. Mislim da će i klimatske promene biti sve složenije u narednom periodu. Moramo kao društvo da budemo spremni da se sa tim borimo - zaključio je Čaušić.