ALEKSANDRA JERKOV: Zamrznuti konflikt
Foto: Privatna Arhiva

Srbija i 21. vek

ALEKSANDRA JERKOV: Zamrznuti konflikt

Lični stav -

U svetlu novih sukoba s gotovo svim susedima, problema koje imamo s Kosovom, Crnom Gorom, prepirki s Hrvatskom, konstantnih mešanja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, trzavica, nadmudrivanja i konstantnih tenzija sa susednim zemljama, čini se da je pošteno zapitati se s kim je Srbija zapravo u konfliktu. Jedini jasan odgovor je da je ona zapravo u konfliktu sama sa sobom, i to onom koji je možda i najteže razrešiti - Srbija zapravo ne zna kuda je krenula i gde pripada civilizacijski, vrednosno, politički i kulturološki.

Da li želi da, nakon devedesetih, ponovo bude zemlja koja izaziva nestabilnost u regionu, ulazi u sukobe sa svima, sanja o velikoj teritoriji i više liči na istočnjačke despotije koje ne poštuju ljudska prava, ne grade demokratiju i ni na koji način se ne mogu svrstati u moderne i razvijene države, ili želi da bude uređeno društvo zasnovano na vladavini prava, evropskim vrednostima koje gradi dobrosusedske odnose sa svim državama u regionu i zajedno sa njima radi na zajedničkoj budućnosti svojih i njihovih građana?

Ukoliko je ovo drugo slučaj, put do ostvarenja tog cilja vrlo je jasan. Regionalna akademija za razvoj demokratije javnosti je predstavila dokument koji sadrži više od 400 jasnih preporuka za vlade, lidere, donosioce odluka u regionu i međunarodnoj zajednici. Preporuke su date u oblastima: Participativne demokratije, učešća građana i odgovornog upravljanja; Ravnopravnosti, ljudskih prava i slobode medija; EU integracija, spoljne politike i bezbednosti; Vladavine prava i nezavisnosti institucija; Ekonomske saradnje, životne sredine i održivog razvoja; Izgradnje održivog mira, pomirenja i međuetničkog dijaloga. Spisak zadataka za Srbiju i ostale zemlje regiona je jasan.

Najpre, svi lideri što pre moraju shvatiti da sve promene granica u regionu između zemalja, posebno po etničkoj liniji kako je predloženo u non-pejperu slovenačkog premijera Janeza Janše, doprinose destabilizaciji mira i dobrosusedskih odnosa u regionu. Svi pokušaji, inicijative, ideje i predlozi o novim etničkim podelama moraju biti nedvosmisleno odbačeni i osuđeni od svih političkih aktera. Ideje velikih i etnički čistih nacionalnih država koje promovišu konzervativne i korumpirane političke elite u regionu moraju ostati u prošlom veku gde im je mesto i treba ih zameniti zajedničkom vizijom država regiona kao razvijenih, modernih, demokratskih i humanih društava koja zajedno rade na istim ciljevima, vladavini prava, demokratiji, poštovanju ljudskih prava i sloboda i zajedničkoj budućnosti svojih građana.

Zatim, da je regionalna transformacija iz stabilokratije u demokratiju ključna je za ekonomski, politički, finansijski, demokratski, kulturni i svaki drugi razvoj. Mora biti jasno i da ne sme biti apsolutno nikakvih zamena za punopravno članstvo u EU svih zemalja zapadnog Balkana i da nijedna regionalna saradnja ili inicijativa, bila ona politička, ekonomska, kulturna, finansijska, institucionalna, fiskalna, infrastrukturna ili bilo koji drugi okvir ili forum saradnje, ne može poslužiti kao zamena za pristupanje svih zemalja regiona EU.

Spisak stvari koje moramo da shvatimo i uradimo je ogroman. Regionalna akademija za razvoj demokratije je ponudila 400 osnovnih. Da li ćemo ih ispuniti ili nastaviti da ih ignorišemo, zavisi isključivo od nas. I od toga šta želimo. Da li to uopšte znamo?

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track