PRVA AMG ONLAJN KONFERENCIJA NOVA ERA POLJOPRIVREDE: Digitalizacija je motor razvoja srpskog agrara
Foto: Kurir Printscreen

Zaključci

PRVA AMG ONLAJN KONFERENCIJA NOVA ERA POLJOPRIVREDE: Digitalizacija je motor razvoja srpskog agrara

Održiva budućnost -

Digitalizacija je ključ razvoja poljoprivrede jer donosi mnoge benefite - od brže i preciznije procene zemljišta, preko ušteda, do povećanih prinosa i zarade, istakli su učesnici prve onlajn konferencije "Adrija medija grupe" pod nazivom "Nova era poljoprivrede".

Na ovoj pionirskoj onlajn konferenciji sa prvom interaktivnom Expo Zonom u Srbiji eminentni domaći stručnjaci iz oblasti poljoprivrede su u tri panela ukazali na potencijale razvoja domaćeg agrara.

Govoreći na panelu posvećenom inovacijama i geografskom poreklu, inženjer precizne poljoprivrede "Al Dahra Srbija" Nemanja Oparnica istakao je da je cilj investicija u digitalizaciju i transparetnost podataka.

foto: Kurir Printscreen

- Digitalizacija omogućuje prikupljanje i obradu podataka iz svi segmenata proizvodnje, kao i uvid u troškove. Benefiti su odmah primetni, već u prvoj godini došlo je do 20 odsto uštede goriva, a to će vremenom, siguran sam, biti i više. Od ove godine koristimo satelitske snimke, čijom analizom možemo utvrditi sva problematična stanja na posedu, a onda naši ljudi mogu brzo reagovati - naveo je on.

Predsednik Asocijacije za bespilotne sisteme u privredi i suosnivač "Agrodron tima" Momir Alvirović objasnio je kako digitalizacija može pomoći poljoprivrednicima.

foto: Kurir Printscreen

- Reč je o usvajanju i transferu znanja. Snimkom kamere možemo da zaključimo kakvo je stanje na terenu, strukturu biljaka, količinu korova, patogena... Tesno sarađujemo s botaničarima i hemičarima, koji će kasnije tumačiti snimak. Ti snimci dostupni su i manjim proizvođačima, i mogu biti besplatni, dok se analize kreću oko 10 do 15 evra po hektaru, a sa većim površinama ta cena opada - naveo je Alvirović, stručnjak za upotrebu dronova i automatizovanih vozila u poljoprivredi.

Branislav Raketić, šef Odseka za označavanje hrane, šeme kvaliteta i organsku proizvodnju pri Ministarstvu poljoprivrede, istakao je potencijal rebrendiranja Srbije kroz zdravu domaću hranu:

foto: Kurir Printscreen

- Imamo oko 60 proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, a to je upravo ono što potrošači traže. Takođe, organska proizvodnja je bitan segment, to je trend u Evropi koji moramo unaprediti. Imamo oko 6.700 proizvođača koji se direktno bave ovom proizvodnjom, ali ono što nam nedostaje je rebrandiranje.

Aleksandra Cvetanović, naučni saradnik na Katedri za biotehnologiju i farmaceutsko inženjerstvo Tehnološkog fakulteta Novi Sad, istakla je značaj razvitka funkcionalne hrane:

foto: Kurir Printscreen

- U Srbiji se godišnje baci više od 470.000 tona hrane, što na dnevnom nivou iznosi 650 tona. Taj otpad se najčešće generiše u preradi voća i povrća, a obiluje bioaktivnim materijama koje inovativnim tehnologijama možemo izolovati i iskoristiti za proizvodnju funkcionalnih dodataka ishrani, recimo za jačanje imunološkog odgovora na sve učestalije bolesti poput dijabetesa, srčanih problema i drugo - zaključila je ona.

Prva AMG onlajn konferencija "Nova era poljoprivrede" održana je u sredu, a otvorio ju je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji je na panelu posvećenom bezbednosti hrane, održivosti i daljem razvoju od 2020. istakao da su plodno zemljište i zdrava hrana nacionalno bogatstvo Srbije.

Nemanja Oparnica Integracija od tri do četiri godine

Inženjer precizne poljoprivrede "Al Dahra Srbija" Nemanja Oparnica istakao je da sam proces precizne poljoprivrede iziskuje mnogo truda i vremena: - Sama integracija precizne poljoprivrede je veoma dug proces, potrebno je oko tri do četiri godine rada i ulaganja da bi se projekat realizovao - istakao je on i dodao da, iako je ranije ovaj sistem bio dostupan samo velikim sistemima, danas se pojavilo mnoštvo sajtova koji ove usluge nude i manjim proizvođačima.

Ulaganja u preduzetnike

Mladim poljoprivrednicima povraćaj 75 odsto investicije Mladi poljoprivrednici imaju širok spektar podrške, od nacionalnih programa ,koji su im maksimalno prilagođeni i garantuju povraćaj novca usled štete, do mogućnosti dodatnog osiguranja, koje, nažalost, koristi samo tri odsto građana, složili su se učesnici panela posvećenog ulaganju u preduzetnike.

foto: Kurir Printscreen

- Mladi poljoprivrednici uvek su dobrodošli i imaju širok spektar podrške, a u prilog tome govori njihovo povećano interesovanje i činjenica da čak 38 odsto prijavljenih za nacionalne programe predstavljaju mladi ljudi do 40 godina. Novim IPARD programom, koji je Evropska komisija odobrila u toku vanrednog stanja, omogućen im je povraćaj i do 75 odsto ulaganja - rekla je Jasmina Miljković, načelnik Odeljenja za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, koja je istakla da država maksimalno izlazi u susret mladim ljudima.

Malo startap kredita

Milivoje Ćorić, predsednik Mreže mladih poljoprivrednika, nadovezao se na priču o IPARD fondu.

foto: Kurir Printscreen

- Mi smo udruženje koje je nastalo kada je prvi IPARD program stigao u našu zemlju i od tada beležimo veliko interesovanje, sa značajnim uključenjem mladih, a važnost programa prepoznale su i mnoge institucije, posebno Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Svakako nas raduje činjenica da je prve godine priliku za rad dobilo 667 mladih poljoprivrednika, a sada ih ima oko pet hiljada. Trudimo se da im pomognemo i da sagledaju svaki problem, prevaziđu prepreke koje se mahom tiču tehničke prirode - naveo je Ćorić, koji je dodao da su startap krediti izuzetno pogodni za mlade, a jedina zamerka je što se ne daju češće.

Osiguranje donosi stabilnost

Poražavajuć je podatak da samo tri odsto građana osigurava svoje posede, izneo je sc. vet. Veljko Ninić, zamenik direktora sektora za osiguranje poljoprivrede u Đenerali osiguranju.

foto: Kurir Printscreen

- Država je prepoznala značaj osiguranja, promovisala je njegove pogodnosti, pa je zabeležen i minimalni rast zainteresovanosti mladih. Najbolja promocija bila bi povećanje subvencija za osiguranje i uključivanje države u velike proizvode (kao što je pitanje suše) jer poljoprivrednici veruju državi i savetodavcima. Ovaj korak doneo bi dodatnu stabilnost poljoprivrednicima, ali i državi, jer bi u slučaju nepogode, suše, grada, šteta bila nadoknađena. U tom slučaju poljoprivrednici ne bi trpeli moguć gubitak - objasnio je Ninić.

Virtuelni sajam Prva interaktivna Expo Zona

Prvi put u našoj zemlji, paralelno s trajanjem onlajn konferencije "Nova era poljoprivrede", svaki posetilac imao je mogućnost da poseti i obiđe interaktivnu Expo Zonu u okviru koje je mogao da upozna male proizvođače i lokalne brendove i da razgovara s njima preko četa.

Na taj način otvorena je nova prilika za saradnju, pospešena kupovina domaćih proizvoda i pružena podrška malim proizvođačima.

Specijalni popusti

Zahvaljujući ovom pionirskom poduhvatu naše kompanije posetioci interaktivne Expo Zone juče su mogli putem video-komunikacije jedan na jedan da se upoznaju sa 26 srpskih domaćina i vide kompletnu ponudu i asortiman njihovih gazdinstava. Brendiranu stranicu, svojevrsni virtuelni štand, imali su izlagači Bliss Honey, Domaćini, Mlekara Petrov, Pčelarev sin, Plodovi mog imanja, PG Nikolov, PG Radić, Ukusi Kopaonika, Frajla, PG Tešović, Organsko Mitrović, Farma Koziris, PG Stevanović, Bloom Care, PG Jovanović, Devana pasta, PG Krstonošić, Čudo prirode, Vajati, Slata jesen, Biram domaće, PG Nedeljkov, Delikates šampinjoni, Organela, Agrodron i Mreža mladih poljoprivrednika.

Domaćini su spremili i specijalne ponude i popusti do čak 20 odsto za sve posetioce koji su se tokom trajanja konferencije odlučili da kupe domaće proizvode.

Saveti i rešenja

Pored obilaska virtuelnih štandova i komunikacije sa izlagačima, posetioci i poljoprivrednici su u interaktivnoj Expo Zoni mogli da se u razgovorima jedan na jedan ili radionicama upoznaju s različitim praktičnim rešenjima u agraru. Korisne savete u poljoprivredi juče su u okviru Expo Zone davali predstavnici Agrodrona i Mreže mladih poljoprivrednika. Agrodron čini stručni tim za primenu bespilotnih letelica u agraru, odnosno jedinstvene flote profesionalnih dronova za tretman useva poslednje generacije. Cilj Mreže mladih poljoprivrednika jeste kreiranje boljeg poslovnog ambijenta za mlade poljoprivrednike putem edukacije, obuke i promocije preduzetništva u oblasti agrara kao jačanje veza između mladih poljoprivrednika.

Kurir.rs/Milica Vujović

Foto: Kurir Printscreen

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track