KRVAVI OBRAČUNI KLANOVA PRED TURISTIMA U ŠPANIJI: Raković o ratu klanova na ulicama Barselone: "Ovo je rat između osvetničkih kriminalnih grupa"
Poslednjih dana pažnju španske i srpske javnosti privukao je novi brutalan obračun koji se dogodio u samom centru grada Barselona, kada je, prema navodima istrage, likvidiran državljanin Srbije za koga se sumnjalo da je pripadnik kotorskog klana. Ubistvo je izvršeno usred dana, na javnoj i prometnoj lokaciji, pred brojnim svedocima, a španski istražni organi događaj su povezali sa sukobom kavačkog i škaljarskog klana, koji se iz regiona prenosi na teritoriju Zapadne Evrope.
U istrazi su proveravani kretanje žrtve, njegovi kontakti u Španiji i mogući motivi, uz pretpostavku da je reč o unapred planiranoj likvidaciji u okviru šireg kriminalnog sukoba, dok se posebno isticala zabrinutost zbog bezbednosti građana i turista. O daljim informacijama u vezi sa slučajem, za emisiju "Redakcija" govorio je novinar Zoran Raković.
"Sukob klanova traje godinama"
Govoreći o bezbednosnoj situaciji u Španiji, sa posebnim fokusom na Barselonu, novinar Zoran Raković je ocenio da je kriminal u tom gradu i dalje izražen, naročito kada je reč o sukobima kriminalnih klanova sa Balkana koji su se, kako je naveo, vremenom preneli i na teritoriju Zapadne Evrope. Istakao je da se u Barseloni već duži period beleži veći broj oružanih obračuna i likvidacija, koje se povezuju sa tim kriminalnim strukturama.
- Slučaj Barselone je takav da od Nove godine do sada ima 30 oružanih likvidacija. To je podatak koji pokazuje ozbiljnost situacije i intenzitet obračuna koji se odvijaju na ulicama grada. Od tih poslednjih 11 meseci petoro naših balkanskih državljana je likvidirano u ovom sukobu, što dodatno ukazuje da su u te događaje uključene i osobe sa ovih prostora.
Ima i jedan Španac za koga se smatra da je bio uključen u ovaj rat između dva balkanska, odnosno crnogorska klana, pa se cela situacija posmatra kao deo šireg kriminalnog sukoba - objasnio je Raković.
On je dodao da španske bezbednosne službe upozoravaju da je reč o dugotrajnom sukobu koji nije motivisan tržišnom konkurencijom, već osvetama i obračunima kriminalnih grupa koje traju godinama. Prema njegovim rečima, policijski sindikati u Španiji traže dodatna sredstva i jaču podršku države kako bi se mogli efikasnije boriti protiv ovih organizovanih kriminalnih mreža.
- Sindikat policije španske policije traži od Vlade više sredstava za borbu protiv kriminala i da se uloži više kako bi mogli da suzbiju taj kriminal koji se nalazi u Španiji. Ovo nije klasičan rat oko tržišta, jer španska policija kaže da tržište postoji za sve, već je u pitanju čist rat između različitih osvetničkih grupa kriminalaca koje funkcionišu godinama i koje su u međusobnim sukobima - naveo je Raković.
Govoreći o bezbednosti turista, on je istakao da su džeparenja i sitni kriminal i dalje prisutni u svim većim turističkim centrima u Španiji, uključujući Barselonu, ali i druge evropske gradove sa velikim brojem posetilaca. Posebno je izdvojio lokacije poput La Ramble, koje su poznate kao mesta sa velikim brojem turista, ali i povećanim rizikom od krađa.
- Barcelona je popularna za najviše tih džeparoša i to je nešto na šta turisti moraju da obrate pažnju. Mora se voditi računa na svim turističkim mestima, gde ima velikog broja ljudi tu su i džeparoši. Nije to problem samo Barselone, ima toga i u Malagi, u Rimu, Veneciji i drugim velikim turističkim centrima. Nekada je bilo više problema na obali Kosta del Sol, ali je policija uspela da to svede na minimum, tako da se situacija poboljšala, ali oprez i dalje mora da postoji - dodao je Raković.
Na kraju je naglasio da su ranije pojedini delovi španske obale bili znatno problematičniji kada je reč o kriminalu, ali da su policijske akcije i pojačane kontrole u prethodnim godinama doprinele smanjenju tih pojava, uz napomenu da turistički centri i dalje zahtevaju oprez.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs