JEDINSTVENA PO MNOGO ČEMU, ZA TURISTE JE ENIGMA Beograđanka Nađa oduševljena Finskom: Bogata šumama, zemlja poznata po belim noćima (FOTO)
Proputovala je pola sveta, a posle Švajcarske, Kolumbije, Šri Lanke, Portugalije, Španije, Azurne obale, Turske, Škotske i Italije, Beograđanka Nađa Z. boravila je u Skandinaviji. Njen izbor bila je Finska i Helsinki - grad u kome se srela sa drugaricom koja putuje Evropom kombijem sa dečkom i kampuje.
Slobodno vreme između posla i studija ova dvadesetosmogodišnjakinja koristi za putovanja i obilazak evropskih, ali i svetskih destinacija, i to uvek s povodom.
Odlazak u Helsinki imao je posebnu maršrutu. Avionom od Ciriha do Beograda, a onda do Turske gde je presedala, odatle putovanje nastavlja do Helsinkija.
"U subotu ujutro sam krenula na put, a stigla u subotu uveče", kaže Nađa napominjući da je i prvo veče iskoristila za obilazak grada.
Drugarica je bila smeštena u kampu. Nađa je smeštaj našla u hotelu koji je na 20 minuta udaljen od kampa u blizini mora. Sa doručkom i noćenjem smeštaj je dnevno koštao oko 90 evra.
"Skuplje je nego u Srbiji, a jeftinije nego u Švajcarskoj", precizira Nađa.
U Finskoj ručak u restoranu košta 15 do 30 evra, dok je kafa oko pet evra.


"Bele noći"
Polarna svetlost se zapravo javlja tokom cele godine, ali se ne može videti tokom letnjih meseci.
"Moja drugarica Katarina sa kojom sam se u decembru videla u Portugaliji krenula je ka Španiji, a zatim je izvesno vreme provela na Balkanu, a onda prešla Baltik. Pošto se šest meseci nismo videle, isplanirale smo susret i zbog toga je bio dogovor da se nađemo u Helsinkiju. Iskreno, da nije bilo nje ko zna kad bi otišla u Helsinki. Mislim da bi pre otišla da vozim snoubord, ali zimi kad mogu da se vide polarna svetla, a to je severnije, jer se Helsinki nalazi na jugu Finske, na obali Finskog zaliva koji je deo Baltičkog mora. Smešten je na izrazito razuđenoj obali s više poluostrva i zalliva. Helsinki je hladniji kada je reč o klimi od gradova koje sam obišla u Evropi, ali se tamo ljudi kupaju i na temperaturi od 25 stepeni. Finska obiluje ostrvima, a redovni su izleti brodom do Estonije. I potpuna novina za mene je finski jezik bez ikakve sličnosti i dodira sa ostalim evropskim jezicima. Ne znaš odakle da počneš kad čuješ neku reč, baš novina za mene", objašnjava Nađa.
Zemlja koja je po mnogo čemu drugačija od ostalih evropskih. Evo i zašto.
"Finska je jedinstvena zbog svog geografskog položaja. Pripada Skandinaviji i tačno se vidi, kako se razlikuje od ostalog dela Evrope. Ja sam bila početkom jula. Tokom leta sunce izlazi već oko 3 ili 4 ujutru, a zalazi tek između 10 ili 11 noću. Ali ni posle ponoći recimo u pola jedan nije mrak, nego je sumrak. Iskreno izgubi se osećaj za spavanje. Par puta sam se budila u toku noći, a i teško uspavljivala posle buđenja - treba navući noćne zavese hahaha”, sa osmehom šaljivo otkriva svoje iskustvo sa putovanja i boravka u Finskoj sagovornica Kurira i navodi:
"Mislim i da je Finska jedna od najšumovitijih zemalja, gde god da se okreneš u šumi - vidiš smreku, bor i brezu. A između njih žive veverice i srne, par njih smo videli - kako je lepo videti životinje u prirodi. Nažalost nismo videli losa, ni medveda, ali možda i bolje".
Helsinki je glavni i najveći grad
"Moderan sa žućkastim fasadama što odiše toplinom. Imaju katedralu i veliku biblioteku, arhitektura im je lepa. Iako imaju pešačku zonu sa brojnim kafićima, ali nemaju 'stari grad' kao mnoge evropske metropole. I karakteristično je to što uvek pored građevina imaju prostran plac. Ljudi su jako, jako prijatni, ali mislim da su malo više povučeni. Kada počneš sa njima da pričaš onda se vidi radost i želja da ti pomognu, sve najbolje ti preporučuju. Imala sam lepo iskustvo u hotelu. Išli smo da probamo sladoled, u kafiću, restoranu u kome smo ručale, ili na pijaci pored vode svuda se kod ljudi koje srećeš i koji te uslužuju oseća ta prijatnost", navodi Nađa.
Ističe da fasciniraju male kućice napravljene od drveta u crvenkastoj boji koje se nalaze u finskim šumama. Finska je zemlja čiji su dani u letnjem periodu beskrajno dugi. Zimi je potpuno suprotna priča, navodi sagovornica Kurira.


"Večerali smo u osam, kod drugarice i nakon priče prošetale smo, a drugarica je krenula da me otpratii kući. Već je bilo oko ponoći, ali to nisam mogla ni da primetim, nebo je bilo potpuno čisto. Malo im je klima nepredvidiva, menja se brzo. Umesto najavljenog sunčanog dana imale smo kišu i otišle u saunu, a nakon saune otišle smo do mora, u vodu smo mogle da uđemo na kratko, ali nije bila za kupanje. Temperatura je bila oko 20 stepeni. Bez vetra i ispod 20 stepeni je bilo toplo čudan subjektivni osećaj, a uz vetar je bilo mnogo hladnije. Volim more, ali ta šuma kojom obiluje Finska i ta čista netaknuta priroda potpuno fascinira. I gradovi su besprekorno čisti. Poseban doživljaj je vožnja bicikla šumskim stazama. Uživale smo".
Turisti ne mogu odoleti najpoznatijem specijalitetu, a i Finci su veliki ljubitelji kafe.
"Finska ne oskudeva u specijalitetima, a tradicionalna karelijska pita od raženog testa osvojila je sve koji dođu u ovu skandinavsku zemlju i omiljena je kod turista. Ono što većina ne zna Finci su veliki ljubitelji kafe i poznati su po veoma dobroj kafi"
Podloga za finsku kuhinju su losos, haringa, krompir, raženi hleb, pečurke i šumsko voće.
"Tako nas je i dočekao doručak u hotelu".
"Najpoznatiji specijalitet je karjalanpiraka – to je tradicionalna karelijska pita od raženog testa, a punjena je pirinčanom kašom, koja se služi sa namazom od putera i kuvanih jaja (munavoi). Tu su i kremasta supa od lososa (lohikeitto), meso irvasa na severu zemlje i poznata peciva sa cimetom (korvapuusti). Međutim to ni ja nisam znala, Finci su veliki ljubitelji kafe i poznati su po veoma dobroj kafi. Ali moram da kažem i ako se jede dosta ribe i mesa, ipak ima i za vegeterijance dosta toga iz njihove kuhinje. Gledaju uvek da imaju zamenu, što je baš simpatično”.
Nađa kaže da joj je želja da u Finsku ode i zimi da "snouborda".
"Moja drugarica boravila je zimi na severu Finske i kaže da je veoma hladno sa temperaturom u proseku od minus 20 stepeni. Tako da je zimi stalno noć, ali su Finci navikli na to. Bila sam tri dana jedan dan smo provele u glavnom gradu, jedan na kampu, a treći dan smo bile na poluostrvu. Najbolja kombinacija je Helsinki i priroda za boravak u ovoj zemlji. Sam Helsinki može da se obiđe brzo, a i Finci u globalu preporučuju da ako treba nešto da se vidi, onda su to Helsinki i priroda. I nakon tri dana Nađa je krenula kući.
"Kad sam se vraćala letela sam iz Helsinkija do Amsterdama, tu sam presedala, a onda nastavila do Švajcarske. Put sa presedanjem je koštao 400 franaka. Putovanje direktnim letom bi bilo skuplje. Moje naredno putovanje je ili Hamburg u Nemačkoj tu živi jedna moja drugarica. Ako ne bude Hamburg biće Maroko pošto moja drugarica Katarina bi zimu provela u Maroku. Tako da bi to možda bila neka opcija, ali to tek sledeće godine zimi. Te dve destinacije su trenutno sada u mojoj glavi", kaže na kraju Nađa.