Slušaj vest

Predsednik Francuske Emanuel Makron obećao je u sredu da će sprečiti ponavljanje nasilja od prošlog vikenda na protestima planiranim za naredne dane, i odbacio kao "glupe" i "neprihvatljive" komentare pojedinih stranih lidera o nemirima.

Glavni francuski studentski sindikat, UNEF, pozvao je na nove skupove u subotu, dok je grupa "Žuti prsluci", koja se pojavila kao snažan antiestablišmentski pokret 2018. godine, prijavila planove za marš kroz centar Pariza istog dana.

Napori da se ublaže društvene tenzije pokazali su malo znakova napretka, pošto su se sindikati obavezali da će nastaviti sa generalnim štrajkom 5. novembra kako bi osudili visoke troškove života i smanjenje javnih usluga, nakon što su pregovori sa vladom završeni bez dogovora.

Francusku su 17. oktobra pogodili jedni od najgorih urbanih nemira poslednjih godina na marginama protesta širom zemlje, što je šokiralo naciju kako zbog njihovih razmera, tako i zbog očigledne nesposobnosti policije da ih obuzda.

Protesti u Francuskoj Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia, Printskrin, Pinto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Makron je rekao da će se u četvrtak sastati sa zvaničnicima obaveštajnih službi i visokim ministrima kako bi razgovarali o krizi.

"Oni koji žele da izazovu nerede u centrima gradova sledeće subote biće sprečeni u tome", rekao je Makron novinarima tokom posete Kataru, gde nastoji da sklopi energetske sporazume dok se Francuska bori sa rastućim troškovima goriva.

Makron optužio strane lidere za širenje dezinformacija

Takođe je optužio pojedine strane lidere za širenje dezinformacija o tome šta se dogodilo. Predsednik SAD Donald Tramp je posebno okrivio imigrante i radikalni islam, bez pružanja dokaza, rekavši da su ovi nemiri upozorenje za Amerikance.

Na pitanje da li misli na Trampa, Makron je rekao: "Između ostalih", dodajući da neki strani političari pokušavaju da prikupe političke poene na račun Francuske.

"Nakon toga je došlo do stranih dezinformacija, što je izazvalo komentare mnogih, uključujući strane lidere, koji su bili koliko neprihvatljivi toliko i glupi", rekao je on.

Nasilni protesti u Francuskoj Foto: Pinto/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia, Marchina/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Porast troškova zaduživanja zbog zabrinutosti investitora

Oslikavajući zabrinutost investitora zbog ove situacije, troškovi zaduživanja francuske vlade skočili su ove sedmice, podigavši prinose na referentne desetogodišnje obveznice na 5%, što je njihov najviši nivo od jula 2002. godine.

Analitičari ocenjuju da ovakvo kretanje odražava strahovanja da bi nemiri mogli da zakomplikuju napore vlade da popravi opterećene javne finansije u trenutku kada već rastu pritisci na budžet.

Premijer Sebastijan Lekornu sastao se sa sindikalnim liderima u pokušaju da smiri krizu, ali nije bilo znakova pomaka, pri čemu radničke organizacije navode da nisu dobile nikakav konkretan odgovor na svoje zahteve u pogledu plata i javnih službi.

"Naši zahtevi uopšte nisu uzeti u obzir", izjavila je Sofi Bine, liderka levičarskog sindikata CGT.

"Došlo je vreme da mobilizaciju podignemo na viši nivo", dodala je ona, potvrđujući nacionalni štrajk sledećeg meseca.

Francuska Pariz protesti Foto: FIRAS ABDULLAH/EPA

Protesti odražavaju dublje nezadovoljstvo u Francuskoj, gde su visoki troškovi energenata, pritisak na kućne budžete i zabrinutost za stanje u javnim službama podstakli rastući osećaj frustracije među radnicima i mladima.

Druga uzastopna noć lokalnog policijskog časa protekla je bez većih incidenata u oblastima pogođenim haosom, pruživši vladi izvestan predah dok se priprema za nove demonstracije.

Vladini ministri obećali su znatno pojačane bezbednosne mere za predstojeću subotu nakon što su priznali propuste u svojoj prvobitnoj reakciji, a očekuje se da će uz dodatne policijske snage biti raspoređena i vojska.

Ministar pravde Žerald Darmanen izjavio je u sredu da je oko 2.500 ljudi privedeno nakon protesta 17. oktobra, dodajući da je 917 osumnjičenih prosleđeno na krivično gonjenje, dok su 174 osobe već u zatvoru.

Protesti u Francuskoj Foto: MOHAMMED BADRA/EPA

Protesti širom Evrope

Nemiri su izazvali političke reakcije uoči predsedničkih izbora sledeće godine, pri čemu kandidati krajnje desnice i radikalne levice beleže dobre rezultate u anketama.

"Vlada je izgubila kontrolu nad svim", izjavila je liderka krajnje desnice Marin Le Pen za radio Franceinfo.

Radikalno levičarska partija Nepokorena Francuska (LFI), koja negira optužbe ministara da podstiče nemire, kritikovala je planove o raspoređivanju trupa na ulicama Pariza.

"Demonstranti nisu unutrašnji neprijatelji. Francuska vlada ne sme da vodi rat protiv sopstvenog naroda", navela je poslanička grupa LFI u saopštenju.

Protesti u drugim evropskim zemljama pojačali su zabrinutost da bi bes zbog životnog standarda mogao da se proširi u trenutku kada se mnoge države bore sa budžetskim problemima.

Protesti u Briselu Foto: OLIVIER HOSLET/EPA

U Grčkoj su hiljade studenata i nastavnika izašle na ulice u sredu, zahtevajući veća državna izdvajanja za obrazovanje, bolje uslove i manje pretrpane učionice, pridružujući se tako demonstrantima u drugim evropskim zemljama.

Protesti u Grčkoj, demonstranti postavili šatore na trgu Sintagma u Atini Foto: GEORGE VITSARAS/ANA-MPA

U međuvremenu, Italija je u utorak usvojila niz bezbednosnih mera, uključujući novo krivično delo nasilnog učešća u demonstracijama i strože kazne za izgrednike kao odgovor na nerede od prošlog vikenda.

(Kurir.rs/Rojters)