Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Opredeljujući se za 27. januar, dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovanih na predrasudama.
Drugi svetski rat odneo je, pored ostalog, preko šest miliona nedužnih žrtava - pripadnika jevrejskog naroda.
Aušvic, Treblinka, Mauthauzen, Dahau, Majdanek Jasenovac, Staro Sajmište, Jajinci, logor "Crveni Krst" u Nišu samo su neka od masovnih stratišta nevinih žrtava.
Potreba da se iznova podseća na strahote holokausta, kao i da se kao neistinite odbace tvrdnje koje negiraju njegov karakter i obim stradanja aktuelna je u svim demokratskim državama. Antisemitizam je u određenoj meri prisutan i u našem vremenu o čemu svedoče izolovani, ali i dalje prisutni incidenti.
Nužnost saznavanja činjenica i promišljanja strahovitih posledica holokausta doprineće da se u Srbiji, kao i u drugim demokratskim državama, masovno stradanje Jevreja u Drugom svetskom ratu i u budućnosti sagledava kao ono što po svom karakteru i obimu jeste - jedan od najvećih zločina protiv čovečnosti u istoriji.
Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta obeležen je juče u Beogradu državnom ceremonijom kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu na Starom sajmištu.
Kurir.rs/ Tanjug
Foto: EPA