"RUSIJA NIJE JEDINA KOJE JE KRŠILA PRAVO, ZAPAD JE TO POČEO JOŠ DEVEDESETIH!" Gosti Usijanja o najavljenom napadu na NATO članice: Upozorila ih je više puta!
Bezbednosna situacija u Evropi nije bila složenija i rizičnija od vremena Drugog svetskog rata. Zemlje NATO-a raspolažu informacijama da bi Rusija u skorijem vremenskom periodu mogla da napadne neku od članica Alijanse. Evropske države se ubrzano naoružavaju, NATO je usaglasio da članice izdvajaju najmanje 5 odsto BDP-a za odbranu, novinski naslovi upozoravaju da se u Nemackoj i Poljskoj pripremaju planovi za evakuaciju stanovništva u slučaju oružanog sukoba.
Najuticajnije evropske države vide pretnju samo s jedne strane – iz pravca Ruske Federacije. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je da Moskva ima pravo da napadne zemlje koje snabdevaju Ukrajinu oružjem. I ako ne dođe do konvencionalnog sukoba – rat je prisutan u vidu špijunaže, sabotaža i dezinformacija.
Gosti emisije "Usijanje" koji su govorili na ovu temu bili su Vinko Pandurević, general u penziji, Miodrag Kapor, stručnjak za energetsku politiku i Milan Antonijević, pravnik.
- Rusija nije jedina ta koja je kršila međunarodno pravo i povelju UN-a, mislim da su to mnogo ranije počele zapadne zemlje. 1991. godine u februaru mesecu kada je došlo do okončanja bipolarnog poredka i hladnog rata, kada su Jeljcin i Buš razgovarali i kada je Jeljcin rekao evo niko nije pobednik, Buš je rekao: "ne, mi smo pobednici, ja kao sportista volim pobeđivati", što je činjenica bila - kaže Pandurević i dodaje:
- Tad je nastupio takozvani unipolarni trenutak, od 1992. godine pa do 2017. se računa neki vremenski okvir kada je zapad NATO predvođen Amerikom. Pored svih usmenih obećanja i ubeđivanja Rusije da se neće širiti na istok, oni su krenuli takvom brzinom, srljajući da su stigli na zidine Kremlja. Rusija ih je upozoravala više puta.
Postavlja se pitanje da li treba verovati u ovom trenutku Ruskoj Federaciji? Sa jedne strane, Rusiji ne treba novi front, nema ni ona snage, neke su procene da do 2027. godine bi mogla da vodi ovaj rat, a onda pitanje šta posle. Sada je njen BDP u jako velikoj cifri oslonjen na ratni budžet. Kapor objašnjava zašto bi Rusiji odgovaralo da stvara novi front:
- Rat je pokrenut kako bi se ojačala unutrašnja podrška vlastima u Kremlju, uz ključni motiv — demokratska i uspešna Ukrajina predstavlja direktnu pretnju ruskom režimu. Jer ako imate „bratsku“ zemlju koja živi bolje, koja ide ka EU, standardima, transparentnosti, bez gulaga i misterioznih smrti — prirodno je da se građani zapitaju: Zašto mi to nemamo? Upravo ta ideja Ukrajine koju Kremlj ne može da kontroliše, predstavlja ono što ruska vlast ne želi da vidi. To je slična situacija kao što možda neko u Srbiji ne želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji. Zato što bliskost građana i naroda u Crnoj Gori i Srbiji je slična bliskosti građana u Ruskoj Federaciji i Ukrajini. I tu može da se napravi jedan paritet vrlo lako.
Antonijević smatra da je širenje NATO-a nakon Hladnog rata delimično bilo moguće zbog nemoći Rusije, ali da Moskva danas, kroz sukob u Ukrajini, pokušava da ponovo uspostavi sferu uticaja:
- Bezbednosni okviri i zone uticaja menjali su se u više faza, a pad Berlinskog zida označio je najveću ekspanziju NATO-a ka istoku — delimično uz prećutnu podršku same Rusije. U to vreme Rusija nije imala šta da ponudi narodima istočne Evrope, što objašnjava animozitet prema Moskvi u državama poput Poljske, Mađarske, Slovačke i baltičkih zemalja — upravo zbog rigidne kontrole koju je Sovjetski Savez nekada imao nad njima. Danas se postavlja pitanje da li Rusija, kroz svoju operaciju u Ukrajini, pokušava da ponovo postavlja uslove i „crvene linije“, ne samo za Ukrajinu, već i za druge države. Iako ne postoje formalni pisani sporazumi, brojni usmeni dogovori iz prošlosti ukazuju na očekivanja koja, po mišljenju mnogih, ne bi trebalo jednostrano poništavati - rekao je Antonijević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
