Slušaj vest

Ukrajina bi mogla da pristane na prekid vatre i ustupanje teritorije koju je već okupirala Rusija, kao deo mirovnog plana koji podržava Evropa.

Predsednik Volodimir Zelenski rekao je evropskim liderima da moraju da odbace svako rešenje koje je predložio Donald Tramp, a koje podrazumeva odustajanje od dodatne teritorije, ali je nagovestio da bi Rusiji moglo biti dozvoljeno da zadrži deo teritorije koju je već zauzela, izveštava britanski „Telegraf“ .

Takav scenario bi značio zamrzavanje linija fronta na njihovim trenutnim pozicijama i de jure predaju kontrole Rusiji nad okupiranim teritorijama u Lugansku, Donjecku, Zaporožju, Hersonu i Krimu. Ublažavanje pregovaračke pozicije Kijeva dolazi uoči ključnih razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci ovog petka .

Strah od dogovora iza leđa

Ukrajina i Evropa su sve više zabrinute da bi Tramp i Putin mogli da pregovaraju o okončanju rata bez učešća Zelenskog.

„Plan može da se pozabavi samo trenutnim pozicijama koje drže vojske“, rekao je jedan zapadni zvaničnik, opisujući vikend burne diplomatije između Kijeva i njegovih saveznika. 

„Imam mnogo strahova i mnogo nada“, rekao je poljski premijer Donald Tusk, dodajući da su američki zvaničnici obećali da će se konsultovati sa evropskim liderima pre direktnih razgovora između Trampa i Putina.

Glavna briga Evrope je navodni mirovni plan koji podržava Moskva, a koji uključuje zamrzavanje fronta ako Kijev pristane da se povuče iz delova Donjecka i Luganska koje još uvek kontroliše.

Putin i Tramp 2018. godine Foto: Reuters

Evropske diplomate smatraju da se Putinovi ratni ciljevi nisu značajno promenili i da on i dalje teži da sruši prozapadnu vladu u Ukrajini. Rusija nastavlja da cilja na „potpunu kapitulaciju“ Kijeva, uključujući blokiranje članstva u NATO-u i demilitarizaciju, navodi se u izveštaju Instituta za proučavanje rata.

Evropska podrška i crvene linije

Iako izgleda da je spremna da ustupi deo svoje teritorije, Ukrajina će pristati na mirovno rešenje samo ako ponudi snažne bezbednosne garancije u vidu isporuka oružja i put ka članstvu u NATO-u. Evropske prestonice su odlučile da podrže viziju Kijeva kako bi ubedile Trampa da iza jedinstvene „crvene linije Ukrajine i Evrope“, koja odbacuje ustupke teritorije pod ukrajinskom kontrolom, stoji diplomatska težina. 

„Evropljani sada shvataju svoju ulogu u podršci Ukrajini u smislu diplomatskih pregovora“, rekao je zapadni zvaničnik. „Za Poljsku i naše partnere je jasno da se državne granice ne mogu menjati silom“, rekao je Tusk. „Ruski rat sa Ukrajinom ne sme koristiti agresoru.“

Tramp: Ja pravim dogovore

Američki predsednik je novinarima rekao da će na sastanku sa Putinom pokušati da vrati deo teritorije Ukrajini . „Biće neke razmene, nekih promena u zemlji“, rekao je Tramp. „Rusija je okupirala veliki deo Ukrajine. Pokušaćemo da vratimo deo te teritorije Ukrajini.“ 

 On je opisao sastanak u petak kao „rezonansnu tablu“ čiji je cilj da se ohrabri Rusija da okonča rat. „Imaćemo sastanak sa Vladimirom Putinom, i na kraju tog sastanka, verovatno u prva dva minuta, tačno ću znati da li se može postići dogovor jer to je ono što ja radim. Ja sklapam dogovore“, rekao je Tramp samouvereno.

Teška odluka za Zelenskog

Evropski zvaničnici veruju da ukrajinski predsednik ima dovoljno prostora za manevrisanje sa biračima koji bi prihvatili predaju zemlje Moskvi kao cenu za okončanje rata. Međutim, Kijev teško može sebi da priušti da ustupi dodatnu teritoriju, posebno u Donjeckoj oblasti. Pored toga, ustav bi mogao da blokira ustupanje teritorije njemu bez nacionalnog referenduma. 

Volodimir Zelenski Foto: Adem ALTAN / AFP / Profimedia, EPA Stringer

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je opisao odluku kao izazov „kako se nositi sa činjeničnom situacijom da Rusi trenutno drže ukrajinsku teritoriju“. „Ključno je da, iako može postojati činjenična situacija koju oni imaju, mi je nikada ne možemo prihvatiti u pravnom, de jure smislu“, rekao je Rute.

Rusija trenutno okupira oko 20 procenata ukrajinske teritorije unutar međunarodno priznatih granica iz 1991. godine.

(Kurir.rs/Telegraph.co.uk)