750.000 TONA SMEĆA, OPASNE HEMIKALIJE I AZBEST ZAKOPANI U ZEMLJU Ekolozi upozoravaju na katastrofalno stanje u Zagrebu: Divlje deponije niču na sve strane
- U Zagrebu je prošle godine evidentirano 29 ilegalnih deponija, dok ekolozi tvrde da ih ima stotine i da Grad nema javni spisak lokacija ni količina otpada.
- Najveći problem je Ježdovec, gde se, prema ekolozima, nalazi oko 750.000 tona otpada, uključujući hemikalije, ulja i azbest, pa traže hitnu sanaciju.
- Grad navodi da pojačava nadzor kamerama, dronovima i inspekcijama, dok se za Savicu i Petruševec pominje oko 33.000 tona opasnog otpada.
Na području Zagreba prošle godine evidentirano je 29 ilegalnih deponija otpada, odgovorili su iz Gradske uprave na upit agencije Hina o njihovom broju i merama za uklanjanje. Ekološka udruženja, međutim, tvrde da ne postoji tačan broj ilegalnih deponija, kao i da se na najvećoj, u Ježdovcu, nalazi čak 750.000 tona otpada.
"Prema našem radu na terenu, u Zagrebu i okolini postoje stotine aktivnih divljih deponija, od kojih je desetak velikih, sa hiljadama kubnih metara otpada", izjavio je predsednik Udruženja Ekologija grada Josip Pavlović.
On navodi da je najviše manjih deponija, na kojima nesavesni pojedinci ostavljaju određene količine otpada.
"Ali svake godine raste i broj organizovanih divljih deponija, na kojima se za određenu cenu može odložiti doslovno bilo šta", istakao je Pavlović.
Njegovo udruženje i Zelena akcija tvrde da ne postoji tačan broj ilegalnih deponija, kao i da se samo u Ježdovcu, naselju koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad, nalazi 750.000 tona otpada.
U Zelenoj akciji ističu da se pominje broj od 35 većih ilegalnih deponija.
Zagreb nema javni spisak ilegalnih deponija
Predsednik Udruženja Ekologija grada Josip Pavlović tvrdi da niko ne zna tačan broj ilegalnih deponija i da ni Grad Zagreb nema javno dostupan spisak takvih lokacija, sa podacima o količinama otpada i rokovima sanacije.
Iz Grada Zagreba, međutim, odgovaraju da je prošle godine evidentirano 29 ilegalnih deponija i da je u najvećem broju slučajeva reč o odlaganju mešanog i komunalnog otpada.
Ističu i da sistematski rade na modernizaciji komunalnog sistema i jačanju nadzora, što podrazumeva postavljanje fizičkih prepreka, korišćenje dronova i video-nadzora, ali i stalnu edukaciju građana o pravilnom postupanju sa otpadom.
Svako zagađenje može se prijaviti, a sistem za prijem obaveštenja o zagađenju povezan je sa jedinstvenim sistemom za prijavljivanje i otklanjanje komunalnih nepravilnosti e-Redar, poručuju iz Grada.
"Sva obaveštenja o zagađenju mogu se prijaviti putem aplikacije MojZagreb, kao i sistema ELOO, a svi postupci koje vode komunalni redari nastavljaju se u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom. Ako počinioci, odnosno vlasnici parcela, samostalno ne uklone otpad u zadatom roku, njegovo uklanjanje sprovodi se preko ugovornog izvođača Grada Zagreba, o trošku zagađivača", ističu.
U Ježdovcu oko 750.000 tona otpada
Potpredsednik Zelene akcije Marko Košak ističe da je Ježdovec najveća ilegalna deponija, na kojoj se, prema njegovim rečima, nalazi oko 750.000 tona otpada, na površini od približno 1.200 kvadratnih metara, i da zahteva hitnu sanaciju.
"Veći deo je zakopan sedam metara ispod zemlje, a ostatak se nalazi na površini", kaže Košak i dodaje da se tamo, "osim građevinskog otpada, nameštaja i bele tehnike, nalazi i opasan otpad od boja, lakova, burad sa hemikalijama, ulja, azbest i drugo".
On tvrdi da sanacija mora da obuhvati temeljnu analizu sastava otpada, njegovo detaljno razvrstavanje, neutralizaciju opasnih svojstava i odgovarajuće zbrinjavanje u postrojenjima za preradu i ponovno iskorišćavanje sirovina.
Neiskoristivi ostatak, kako kaže, potrebno je učiniti inertnim kako bi mogao da se koristi prilikom sanacije ili za prekrivanje postojeće deponije.
Grad: Sprovode se inspekcijski nadzori
Iz Grada poručuju da je na području Ježdovca komunalna inspekcija pokrenula i vodi upravne postupke radi sanacije deponija na više katastarskih parcela. Deo zemljišta nalazi se i u privatnom vlasništvu.
"U toku su dalji postupci prema vlasnicima zemljišta na koja se, prema sumnjama, otpad privremeno dovozi, a zatim prebacuje na deponije u šumi. Tokom prethodnog perioda, na osnovu neposrednih kontrola komunalnih redara, pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv zatečenih počinilaca nepropisnog odlaganja otpada, a pojedini predmeti prosleđeni su nadležnim inspekcijama Državnog inspektorata", poručuju iz Grada.
Dodaju da su na području Ježdovca povremeno sprovođene zajedničke akcije sa inspekcijom zaštite životne sredine i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na pojedinim aktivnim deponijama postavljene su kamere za nadzor, a snimljeni materijali dostavljani su inspekciji zaštite životne sredine.
"Tokom zajedničkih kontrola inspekcije i komunalnih redara zatečene su i radne mašine koje su zatrpavale otpad, što je inspekcija evidentirala", navode iz Grada.
Takođe ističu da se na području oko Ježdovečke šume sprovodi stalni nadzor uz korišćenje dronova i kamera, kao i postavljanje betonskih prepreka tipa "New Jersey", kako bi se sprečilo dalje odlaganje otpada.
Za pojedine raskrsnice doneta su rešenja o postavljanju saobraćajnih znakova kojima se zabranjuje prolazak teretnih vozila.
"U zoni Petruševca oko 33.000 tona opasnog otpada"
Iako je sanacija Ježdovca hitna, Pavlović ističe da je još hitniji problem gudronskih jama na Savici, gde se, kako tvrdi, u zoni vodozahvata Petruševec, iz kojeg se vodom snabdeva oko 150.000 Zagrepčana, nalazi približno 33.000 tona opasnog otpada.
"Tamo je za početak neophodno sprovesti veštačenje i utvrditi u kakvom je stanju taj otpad nakon toliko godina. Moguće je da je otpad izolovan, pa bi loše izvedena sanacija mogla da napravi više štete nego da se otpad ne dira", smatra Pavlović.
"Za Savicu ne prihvatam prebacivanje odgovornosti između Grada i države. Grad i država moraju zajedno da naruče veštačenje i na osnovu njega donesu plan, sa rokovima i obezbeđenim novcem", tvrdi on.
Iz Grada su, na pitanje šta se preduzima u vezi sa tom deponijom i postoji li plan sanacije, odgovorili da komunalni redari tokom nadzora na tom području nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada niti osnov za postupanje komunalne inspekcije.
Ističu i da je, prema podacima Zagrebačkog holdinga, podružnice Čistoća, prošle godine prikupljeno ukupno 6.202,94 tone otpada, za šta je potrošeno 4.511.245,67 evra.
Iz Ekologije grada navode da je ta količina otpada zaista uklonjena, ali da se otpad na mnogim lokacijama ubrzo ponovo pojavljuje.
Centar za upravljanje otpadom Resnik neće biti završen do 2030. godine?
"Najvažnije od svega jeste uvođenje strože kontrole otpada na mestu nastanka, naročito građevinskog. Mora se znati koliko otpada nastaje na svakom gradilištu i gde je završio", smatra Pavlović.
On optužuje Grad Zagreb da uporno odbija takve mere, uprkos konkretnim predlozima koje je njegovo udruženje iznosilo prethodnih godina i koji su, prema njegovom mišljenju, već mogli da daju rezultate.
"Bez toga svaka sanacija samo čisti mesto za sledeći kamion", poručuje Pavlović.
Na pitanje da li Grad ima kapacitete za sanaciju i ilegalnih i legalnih deponija, Pavlović odgovara da nema.
"Jakuševec je na granici kapaciteta, a rok njegovog zatvaranja pomera se još od 2010. godine. Centar za upravljanje otpadom u Resniku Grad najavljuje za kraj 2028. ili početak 2029. Uprkos tim najavama, CGO Resnik u najboljem slučaju neće biti završen pre 2030. godine", tvrdi.
"Projekat za sada ima samo lokacijsku dozvolu, a javna nabavka nije ni raspisana", ističe Pavlović.
U Zelenoj akciji poručuju da pojedine ilegalne deponije, poput Ježdovca, zbog izuzetno velikih količina otpada moraju biti sanirane kroz saradnju Grada Zagreba i nadležnog ministarstva, odnosno Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.
Kada je reč o Jakuševcu, kao legalnoj deponiji, iz Zelene akcije navode da je Grad obavezan da je sanira nakon izgradnje potrebne infrastrukture za zbrinjavanje otpada.
(Kurir.rs/Index.hr)
