Slušaj vest

Tokom devedesetih i početkom dvehiljaditih godina, karakteristična melodija Nokije mogla se čuti u kancelarijama, restoranima, javnom prevozu i na ulicama širom sveta. U vreme kada su mobilni telefoni uglavnom koristili unapred instalirane tonove, nekoliko prepoznatljivih muzičkih nota postalo je svojevrsni zvučni potpis jednog od najpoznatijih proizvođača telefona. Dovoljno je bilo da melodija počne da svira pa da mnogi odmah znaju o kom uređaju je reč.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da Nokia nije naručila potpuno novu kompoziciju za svoj čuveni ton zvona. Umesto toga, kompanija je iskoristila deo mnogo starijeg muzičkog dela, nastalog u vreme kada mobilna telefonija još nije ni postojala. Tako je kratka melodija klasične gitare dobila sasvim novu ulogu i postala jedan od najprepoznatljivijih zvukova u istoriji potrošačke tehnologije.

shutterstock-noki.jpg
Foto: Shutterstock

Trag vodi do kompozicije iz 1902. godine

Izvor čuvene melodije je „Gran Vals“, kompozicija za solo gitaru koju je španski kompozitor i gitarista Francisko Tarega napisao 1902. godine. Deo koji se kasnije proslavio kao Nokia melodija nalazi se unutar ovog valcera, a njegova jednostavna i pamtljiva muzička fraza pokazala se idealnom za kratko zvučno upozorenje na dolazni poziv.

Postoji i dodatna zanimljivost u vezi sa muzičkim poreklom kompozicije. Taregin valcer povezuje se sa ranijim muzičkim motivom iz dela „Grande Valse Brillante“ Frederika Šopena. Ipak, Nokia melodija nije jednostavno preuzeta iz Šopenove kompozicije, već je konkretna fraza koja je postala poznata na telefonima uzeta iz Tareginog „Gran Valsa“.

Kako je klasična gitara završila u telefonu

Priča o prepoznatljivom zvonu počela je da dobija tehnološki oblik početkom devedesetih, kada je Nokia tražila odgovarajuću muziku za televizijsku reklamu svog telefona Nokia 1011. Umesto da angažuje kompozitora za potpuno novu melodiju, kompanija je upotrebila snimak Tareginog dela. Kratak muzički odlomak tako je prvi put povezao klasičnu gitaru sa brendom koji će kasnije postati sinonim za mobilne telefone.

Tokom 1993. godine, rukovodioci Nokije Ansi Vanjoki i Lauri Kivinen izdvojili su frazu koja će postati zaštitni zvuk kompanije. Melodija je potom stigla na model Nokia 2110, predstavljen 1994. godine, gde se nalazila među unapred instaliranim tonovima. U početku nije imala posebno zvučno ime po kojem je danas poznajemo, već je bila označena kao jedna od dostupnih melodija zvona.

Nokia 1011 Retro Product Collage.png
Foto: ChatGPT

Od običnog tona do globalnog simbola Nokije

Kako je Nokia prodavala sve više telefona, melodija je postajala sve poznatija. Krajem devedesetih dobila je naziv „Grande Valse“, koji se oslanjao na naziv izvornog muzičkog dela, a 1998. godine počela je da se koristi oznaka „Nokia Tune“. Time je kratak muzički motiv prerastao iz jedne od opcija u meniju telefona u prepoznatljiv deo identiteta kompanije.

Popularnost je dostigla vrhunac tokom ere klasičnih mobilnih telefona, naročito uz modele poput Nokije 3310. Procena objavljena 2009. godine govorila je da se melodija širom sveta čuje oko 1,8 milijardi puta dnevno, odnosno približno 20.000 puta u sekundi. Iako taj broj predstavlja tadašnju procenu, on dobro ilustruje koliko je zvuk bio prisutan u svakodnevnom životu ljudi.

Nokia 3310 (1).jpg
Foto: Shutterstock

Zašto se čuvena melodija danas ređe čuje

Sa razvojem pametnih telefona promenile su se i navike korisnika. Umesto fabričkih melodija, mnogi su počeli da biraju pesme, personalizovane tonove i različita zvučna obaveštenja, dok je Nokia izgubila nekadašnju dominaciju na tržištu mobilnih telefona. Zbog toga se njena čuvena melodija danas ređe čuje na javnim mestima, iako je i dalje prepoznatljiva generacijama koje su odrastale uz starije modele.

Nasleđe melodije nastavilo je da živi i izvan samih telefona, pojavljujući se u televizijskim emisijama, popularnoj muzici i različitim obradama. Ono što je počelo kao nekoliko taktova klasične gitare postalo je primer kako se jednostavan zvuk može pretvoriti u snažan simbol tehnološkog brenda. Francisko Tarega nije mogao da predvidi da će deo njegovog valcera jednog dana odzvanjati iz miliona džepova širom sveta.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

ZAPRATITE NAS NA TIKTOKU