Slušaj vest

Zamislite da otvorite ChatGPT, postavite sasvim obično pitanje i dobijete normalan odgovor. Sve izgleda kao i svaki drugi razgovor. Međutim, dok čitate ono što vam je napisao, AI u pozadini može da obavlja još jedan zadatak za koji niste ni znali da postoji. Upravo takav scenario demonstrirali su istraživači kompanije Check Point, koji su pokazali kako skrivena instrukcija ubačena u razgovor može da navede ChatGPT da paralelno izvršava aktivnosti koje je namenio napadač.

U njihovoj demonstraciji stvar postaje ozbiljnija kada se uzme u obzir čemu sam ChatGPT ima pristup. Ako je sesija povezana sa Gmailom ili drugim aplikacijama i ima dozvole za određene podatke, zlonamerna instrukcija može pokušati da iskoristi taj pristup. Check Point je pokazao da je u testiranom scenariju bilo moguće doći do podataka iz povezanog Gmail naloga, kao i do istorije razgovora i fajlova. Korisnik, pritom, nije morao da vidi očigledan znak da se nešto neobično dešava.

ChatGPT 6 (1).jpg
Foto: Shutterstock

Sve može da izgleda normalno

Ovakav napad ne počinje nužno sumnjivom porukom koju bi korisnik odmah primetio. Prema istraživačima, zlonamerna instrukcija mogla je da bude sakrivena u razgovoru koji je korisnik otvorio, u tekstu koji je sam kopirao ili u posebno napravljenom GPT-u. Nakon toga, obična poruka korisnika mogla je da bude dovoljna da se pokrene čitav niz aktivnosti.

Ideja je upravo u tome da se neželjena radnja ne postavi kao zamena za normalan odgovor, već kao nešto što se dešava paralelno. Dok ChatGPT odgovara na vaše pitanje, prema demonstraciji Check Pointa, mogao je istovremeno da proverava dodatne instrukcije, koristi dostupne alate i obrađuje podatke. To menja način na koji treba posmatrati AI asistente: nije dovoljno pitati šta je napisano u odgovoru, već i šta je sistem radio dok je do tog odgovora dolazio.

GPT 5.jpg
Foto: Shutterstock

Gmail može da bude mnogo više od aplikacije

Check Point je kao primer koristio povezani Gmail nalog. U demonstraciji je ChatGPT mogao da pristupi podacima iz njega bez dodatne potvrde korisnika u trenutku kada je pristup izvršen. To je posebno nezgodno zato što korisnik može da pretpostavi da će ga sistem pitati svaki put kada neka aplikacija ili podatak bude korišćen.

Postojao je određeni trag aktivnosti, mala oznaka „Talked to Gmail“, ali se ona pojavila tek nakon što je pristup već obavljen. Za korisnika koji jednostavno čita odgovor, takav detalj lako može da prođe nezapaženo. Check Point zato navodi da korisnici koji žele strožu kontrolu mogu da uključe opciju „Always ask“, kako bi ChatGPT morao da zatraži potvrdu pre pristupa povezanoj aplikaciji.

Google.jpg
Foto: Shutterstock

Problem nije šta AI vidi, već i kome šalje podatke

Istraživači su pronašli još jedan zanimljiv deo ovog scenarija. Za komunikaciju sa napadačem iskoristili su interni servis koji ChatGPT koristi u određenim situacijama kada mu je potreban dodatni softver. Iako su okruženja različitih razgovora međusobno izolovana, ona su mogla da pristupe istom internom servisu.

Check Point je pokazao da su se njegovi metapodaci mogli iskoristiti kao neka vrsta skrivenog prostora za razmenu informacija između odvojenih ChatGPT naloga. Tako je kompromitovana sesija mogla da primi instrukciju, obradi je i vrati rezultat kroz isti kanal. Prema istraživačima, za ovaj scenario nije bilo potrebno pribavljati dodatne lozinke niti povećavati privilegije u sistemu, što pokazuje da problem nije morao da počne klasičnom krađom naloga.

haker (5).jpg
Foto: Shutterstock

Ovo nije prvi ovakav slučaj

Check Point je problem prijavio kompaniji OpenAI, koja je prema navodima istraživača potvrdila da je interni servis korišćen za opisanu komunikaciju isključen. Za korisnike nije bila potrebna instalacija posebne bezbednosne zakrpe. Istraživanje je sprovedeno u junu 2026. godine, dok Check Point nije naveo tačan trenutak kada je kanal prestao da funkcioniše.

Još važnije, ovo nije prvi skriveni komunikacioni mehanizam koji je Check Point pronašao u ChatGPT-u ove godine. U ranijem istraživanju kompanija je pokazala kako bi podaci iz razgovora mogli da se šalju spolja pomoću DNS upita, a prema njenim navodima, OpenAI je taj problem otklonio u februaru. Zajednička poruka ovih istraživanja prilično je neprijatna: kada AI asistent dobije pristup vašim aplikacijama i podacima, odgovor koji vidite na ekranu nije nužno cela priča o tome šta se u pozadini upravo događalo.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

ZAPRATITE NAS NA TIKTOKU