Slušaj vest

Dok formalno traje krhko primirje, realnost na terenu govori drugačije. Strateški moreuz Hormuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, i dalje je praktično blokiran, što već sada potresa globalno tržište i podiže cene energenata. U senci ekplozije na tlu Irana, Libana, Izraela, ali i na berzama političke poruke postaju sve oštrije. Donald Tramp ponovo podiže ulog preteći novim udarima i istovremeno pokušavajući da pregovorima dođe do brzog rešenja, dok iz Vašingtona stižu signali da bi dogovor mogao biti blizu ali uz ogroman pritisak na Teheran. Istovremeno, Tramp otvara još jedan front i to diplomatski, tražeći od Kine da ne pomaže Iranu, čime se sukob praktično širi i na globalni nivo velikih sila. Kina je ključni kupac iranske nafte, ali i sve važniji politički igrač koji učestvuje u pregovorima, ali pažljivo balansira između podrške Iranu i izbegavanja direktnog sukoba sa Zapadom. U međuvremenu, posledice rata već menjaju globalnu ekonomiju. Rast cena nafte i nestabilnost tržišta mogli bi dugoročno da ojačaju upravo Kinu. Evropa, s druge strane, pokušava da pronađe politički odgovor, ali i da održi sopstvenu poziciju između Vašingtona i sopstvenih interesa. Donald Tramp dodatno podiže tenzije i poručuje da su stavovi italijanske premijerke Đorđa Meloni „neprihvatljivi“, optužujući je za nedovoljnu podršku američkoj strategiji prema Iranu. Meloni uzvraća da Evropa neće slepo slediti politiku eskalacije i da je diplomatsko rešenje jedini održiv put. Američko-italijanski kamen spoticanja je sporna izjava na račun rimskog pape. Tramp je kritikovao pozive na mir koje upućuje Papa Lav XIV, ocenjujući ih kao „slabost u trenutku kada je potrebna odlučnost“.

I dok se svet nalazi između rata, pregovora i ekonomskog pritiska jedno pitanje ostaje otvoreno: da li je ovo početak kraja sukoba ili tek uvod u širu globalnu krizu?

GOSTI:

Nenad Bumbić, ekonomista i analitičar

Marko Anđelković Slijepčević, advokat

Aleksandar Stanković, politički analitičar