Slušaj vest

Noći u beogradskoj Hitnoj pomoći nikad nisu mirne i bez poziva, ali sa početkom jeseni beleži se njihovo blago povećanje - više od 100. 

Naime, broj poziva veći od 100 predstavlja blago povećanje za noćne uslove, mada je takav obim posla u poslednje vreme postao uobičajen, napominje dr Milena Popović. Najčešće su se javljali građani sa teškoćama pri disanju, bolovima u grudima i povišenim krvnim pritiskom.

Jesenje tegobe sa želucem

Dr Popović napominje da prelazni jesenji period, baš kao i prolećni, donosi specifične tegobe pacijentima koji boluju od gastritisa ili imaju probleme i bolove u želucu.

Razlika između prehlade i mononukleoze

Poslednjih dana učestali su pacijenti koji se žale na povišenu telesnu temperaturu, bol u grlu i uvećane limfne žlezde. Doktorka objašnjava kako postupiti u ovakvim situacijama i kada je vreme za odlazak lekaru:

"Prvih dani simptoma, na samom početku bolesti nije neophodna hitna lekarska reakcija, već je najvažnije mirovanje", ističe i dodaje:

"Ukoliko simptomi potraju nekoliko dana, potrebno je uraditi laboratoriju kako bi se utvrdilo da li je reč o običnoj virusnoj prehladi, gnojnoj mehurastoj angini ili sistemskom oboljenju kao što je infektivna mononukleoza", kaže dr Popović.

Koji su simptomi mononukleoze

Kako ističe, za razliku od gnojne angine i respiratornih infekcija gde su žlezde bolne uglavnom na vratu i ispod vilice, kod infektivne mononukleoze (koja se češće javlja kod mlađih osoba) prisutna je generalizovana otečenost limfnih žlezda, uključujući pazušni i preponski deo.

Doktorka posebno naglašava da je kod infektivne mononukleoze mirovanje od presudnog značaja jer virus može zahvatiti jetru i slezinu. Uvećana slezina nosi rizik od rupture, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtevati bolničko lečenje.

Kurir.rs/Blic