SVI TRČE U CENTAR BEOGRADA, A TAMO JE ZAPRAVO PAKAO: Evo u kojim delovima grada je leto prijatno, a gde se jedva diše
Foto: Zorana Jevtić

vrućine u prestonici

SVI TRČE U CENTAR BEOGRADA, A TAMO JE ZAPRAVO PAKAO: Evo u kojim delovima grada je leto prijatno, a gde se jedva diše

Beograd -

Dok preko leta u centru Beograda sve isijava, nekoliko kilometara dalje, u Košutnjaku, Resniku i Ripnju, ali i priobalnim delovima uz tok Dunava i Save temperatura je niža i vazduh je dosta prijatniji.

Prema rečima metereolog, u idealnim vremenskim uslovima temperaturna razlika može biti i do 6 stepeni.

Meteorolog Đorđe Đurić objasnio je ranije da se u svakom gradu stvaraju takozvana "toplotna ostrva".

"To su mesta u kojima je zatvorena cirkulacija vazduha pri stabilnom vremenu, a u Beogradu to je sam centar grada. Zbog asfalta koji kupi toplotu, a koji se sporo hladi, zeleniji delovi grada su mnogo prijatniji, pa u njima temperatura može biti i do dva, tri stepena niža, kako danju tako i noću", rekao je Đurić.

"Logično je da je u mestima gde ima više šuma ali i gde je veća nadmorska visina, temperatura niža. To je slučaj sa Zvezdarom, Košutnjakom, podavalskim naseljima Resnikom i Ripnjom, ali i priobalnim delovima uz tok Dunava i Save. Tu razlika u temperaturi može znatno da se oseti, dok u centru grada i na Novom Beogradu, izuzev Ušća, bude toplije", rekao je Đurić.

Đurić je objasnio da temperature od 40 ili 50 stepeni na vrelom asfaltu nisu realna slika, jer su izmerene "svega nekoliko centimetara iznad betonske užarene površine"

Đurić je objasnio kako to da u jednom delu grada pada kiša a u drugom sija sunce.

"Pri anticiklonskom vremenu razlika u temperaturi u širem centru grada koji predstavlja toplotno ostrvo i prigradskim, pošumljenim naseljima iznosi do dva-tri stepena. Tako je na primer toplije na Trgu republike, Slaviji, u Bulevaru despota Stefana, odnosno tamo gde su velike površine betona, gde je velika prisutnost izduvnih gasova. Najprijatnije je uz reke, na Košutnjaku, Zvezdarskoj šumi, Ušću i drugim većim parkovima", objašnjava slikovito Đurić.

Veće temperaturne oscilacije, međutim, javljaju se u zimskom periodu.

"Kada nema vetra, hladniji vazduh se zadržava u nižim predelima, pa je tako, na primer, hladnije u ravnici, recimo u Zemunu, Pančevu ili u Surčinu, dok je toplije u brdskim predelima kao što su Zvezdara, Banjica, Avala ili Vidikovac", rekao je ranije meteorolog Nedeljko Todorović.

(Kurir.rs/Blic)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track