"Ćirilica je tačka našeg identiteta, a kultura je potisnuta lakim sadržajima": Bratina, Lečić i Kojičić o vrednostima, rijalitijima i ulozi države
Pitanje kulturne politike Srbije poslednjih godina sve češće se otvara kroz rasprave o tome kakav sadržaj dominira u javnom prostoru i kakvu sliku društva oblikuju mediji sa najvećim dometom. Dok se u strateškim dokumentima govori o očuvanju nacionalnog identiteta, jezika i kulturnog nasleđa, u javnosti se paralelno vode polemike o položaju kulture, ulozi nacionalnih frekvencija, odgovornosti regulatornih tela i odnosu tržišta prema sadržajima od javnog interesa.
Posebnu pažnju izazivaju pitanja da li mediji danas samo prate ukus publike ili aktivno utiču na formiranje društvenih vrednosti, kao i kakve posledice takav medijski okvir ostavlja na obrazovanje, mlade i kulturne obrasce u društvu. Otvorena je i rasprava o tome da li postoje jasni mehanizmi zaštite kulturnog sadržaja i koliko država u praksi učestvuje u kreiranju medijskog prostora.
O ovim temama na Kurir televiziji u emisiji "Puls Srbije vikend" kod Krune Une Mitrović govorili su Boris Bratina, ministar informisanja i telekomunikacija, Branislav Lečić, glumac, pozorišni umetnik i političar, i Dragoljub Kojičić, politički filozof.
"Moramo da promovišemo ćirilicu"
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina istakao je da Srbija mora ozbiljnije da radi na promociji ćirilice, koju vidi kao jedan od ključnih simbola nacionalnog identiteta.
- Moramo kao država da napravimo ozbiljnu akciju da ponovo promovišemo ćirilicu. Ne samo u kulturnim ustanovama, već i na putokazima i javnim natpisima. Ćirilica je tačka identiteta oko koje se vrtimo - rekao je Bratina.
Govoreći o kulturnoj politici, ocenio je da je ona decenijama usmerena ka lakim sadržajima i površnom pristupu.
- Nekada su se istorijske teme obrađivale satima, uz filmove, stručnjake i ozbiljne rasprave. Takva publika se obrazovala i bilo joj je mnogo teže ponuditi bizarne sadržaje koji danas dominiraju - naveo je ministar.
On smatra da komercijalni mediji uglavnom funkcionišu po logici tržišta i profita.
- Čovek često ima potrebu da skloni takve programe jer su puni lakih sadržaja, reklama i bizarnih priča. Moramo napraviti ozbiljan napredak u kulturnoj sferi - poručio je Bratina.
Posebno je ukazao na potrebu modernizacije muzeja, navodeći da savremene postavke u svetu predstavljaju iskustvo koje posetioca uvodi u samu priču izložbe.
Govoreći o vrednostima, ministar je ocenio da inteligencija sama po sebi nije dovoljna.
- Inteligencija mora da ima iza sebe neku transcendenciju koja ukazuje na dobro. Danas je jedino zaista važno pitanje - pitanje vrednosti - zaključio je Bratina.
"Danas živimo u vremenu kratkih informacija"
Branislav Lečić smatra da je savremeno društvo izgubilo potragu za smislom, zamenivši je potragom za trenutnim zadovoljstvom.
- Čežnja za srećom ubila je potragu za smislom. Kada čovek traži smisao, on ulaže u znanje, kulturu i duhovne vrednosti. Danas živimo u vremenu kratkih informacija i površnih sadržaja jer više nemamo strpljenja za dublje razumevanje sveta - rekao je Lečić.
On smatra da je savremena materijalistička kultura došla do svojih granica.
- Potraga za zadovoljstvom postala je destruktivna. Zato danas vidimo trivijalizaciju politike, medija i kulture. Sve se svodi na trenutni efekat, dok se smisao potpuno gubi - ocenio je glumac.
Lečić smatra da izlaz vidi u povratku veri, etici i dijalogu.
- Nijedno društvo ne može opstati ako ne ulaže u obrazovanje i kulturu. Potreban nam je nacionalni kulturni program i strategija koja će društvu vratiti smisao i poverenje među ljudima - rekao je.
O rijaliti programima
Politički filozof Dragoljub Kojičić ocenio je da kultura ne može biti isključivo proizvod države, jer je, kako kaže, starija od nje.
- Demokratija izvire iz kulture. Iz kulture proizlaze odnos prema drugom čoveku, moral, pravda i vrednosti. Zato država može da bude podsticaj kulturi, ali ne i njen jedini kreator - rekao je Kojičić.
Govoreći o rijaliti programima, istakao je da njihova popularnost proizlazi iz ljudske radoznalosti, ali i da mediji taj interes pretvaraju u ozbiljan biznis.
- Ljudi imaju potrebu da zavire kroz ključaonicu u tuđi život, a mediji to maksimalno eksploatišu jer se na tome zarađuje ogroman novac. Država može administrativno da reaguje, ali se tada odmah otvara pitanje mešanja u medijske slobode - ocenio je.
Kojičić je zaključio da savremeno društvo mora da pronađe ravnotežu između tržišta i kulturnih vrednosti, jer bez ozbiljnog ulaganja u obrazovanje i kulturu nije moguće dugoročno očuvati društveni identitet.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
BONUS VIDEO: