Slušaj vest

Mnogim vozačima primamljivo je da se prestroje u traku u kojoj se saobraćaj odvija, ili bar deluje da se odvija, brže. Međutim, prema rečima matematičarke iz Velike Britanije, to u praksi ne donosi nikakvu korist.

Umesto toga, ona savetuje tri jednostavna pravila koja mogu pomoći da se izbegnu ili ublaže gužve.

Neki vozači često menjaju saobraćajne trake u pokušaju da brže stignu do odredišta. Međutim, to nije uspešna strategija - jednostavno se ne isplati. Do tog zaključka došla je matematičarka Randa Herzala sa Univerziteta Vorvik u Engleskoj, koja je svoju analizu objavila u časopisu "The Conversation".

Mnogi veruju da se saobraćajne gužve stvaraju samo zbog očiglednih prepreka poput saobraćajne nesreće, radova na putu ili zatvorene trake.

Saobraćajna gužva
Saobraćajna gužva Foto: Jakov Milošević



Međutim, gužve su često posledica brojnih sitnih ljudskih reakcija, poput malih razlika u kočenju i vremenu reakcije vozača.

Kada pređete u drugu traku, vozač iza vas mora da uspori kako bi vas propustio. Zatim usporava i vozilo iza njega, pa ono iza njega. Taj talas usporavanja širi se unazad i može da stvori kolonu, čak i kada na putu nema nikakve prepreke.

Promena saobraćajne trake upravo izaziva takve poremećaje na koje ostali vozači moraju da reaguju. Ako se veliki broj vozača ponaša na isti način, povećava se verovatnoća nastanka kolone.

- Ono što jednom vozaču deluje kao pametna odluka, na kraju može da pogorša situaciju za sve ostale - navodi Herzala.

Postoje načini da se ubrza saobraćaj i da to uopšte ne iziskuje prestrojavanje u "traku koja se kreće". Ali potrebno je malo više i saobraćajne kulture.

Kurir/021/Klix