Slušaj vest

Ljubitelje astronomije 12. avgusta očekuje redak nebeski spektakl. Istog dana dogodiće se potpuno pomračenje Sunca, dok će tokom noći svoj maksimum dostići meteorski roj Perseidi, i to u uslovima koji će biti najbolji u poslednjih nekoliko decenija.

Mesečeva senka preći će preko severnog dela Zemlje, a potpuno pomračenje biće vidljivo iz delova Sibira, Grenlanda, Islanda i severne Španije.

Put potpunog pomračenja počinje na krajnjem severu Sibira, u blizini Severnog pola, nastavlja se preko Arktika i Danskog moreuza između Grenlanda i Islanda, zatim prelazi preko zapadnog Islanda i završava se u severnoj Španiji, uz mali deo Portugalije koji se takođe nalazi u zoni potpune senke.

Najduže trajanje potpunog pomračenja iznosiće dva minuta i 18 sekundi, ali će se to dogoditi iznad otvorenog mora.

U priobalnom delu Grenlanda trajaće oko dva minuta i šest sekundi, dok će na Severnom polu potpuna tama potrajati minut i 54 sekunde.

Delimično pomračenje u većem delu Evrope

Veliki deo Evrope neće se naći u zoni potpunog pomračenja, ali će moći da posmatra veoma izraženo delimično pomračenje.

U Srbiji će pomračenje biti vidljivo kao delimično.

U Beogradu će Mesec zakloniti oko 27 odsto Sunčevog diska, u Novom Sadu oko 35 odsto, dok će u Subotici pomračenje biti najizraženije – sa oko 43 odsto zaklonjenog Sunca.

Pomračenje Sunca
Pomračenje Sunca Foto: NASA/Science Source, Science History Images / Alamy / Profimedia

U Londonu će biti zaklonjeno oko 91 odsto Sunčevog diska, u Dablinu čak 94 procenta, dok će Madrid i Barselona moći da gledaju gotovo potpuno pomračenje.

U Sjedinjenim Američkim Državama pomračenje će biti vidljivo samo kao delimično, i to uglavnom u severnim delovima zemlje.

Perseidi u idealnim uslovima

Iste večeri maksimum dostiže i jedan od najpoznatijih meteorskih rojeva – Perseidi.

Ovaj roj aktivan je od 17. jula do 24. avgusta, a vrhunac aktivnosti očekuje se u noći između 12. i 13. avgusta.

Posebnost ove godine je to što će Mesec biti u fazi mladog Meseca, pa njegova svetlost neće ometati posmatranje. Zbog toga će uslovi biti među najboljima u poslednjih nekoliko godina.

Sa lokacija udaljenih od gradske rasvete može se očekivati između 30 i 50 meteora na sat, dok bi pod izuzetno tamnim nebom taj broj mogao da dostigne i stotinu.

Perseidi nastaju kada Zemlja prolazi kroz oblak čestica koje je za sobom ostavila kometa 109P/Svift–Tatl. Te čestice velikom brzinom ulaze u atmosferu i sagorevaju, ostavljajući svetle tragove poznate kao „zvezde padalice“.

Severna Španija – idealno mesto za oba događaja

Najbolje mesto na svetu za posmatranje oba nebeska fenomena biće severna Španija.

Pomračenje Sunca dogodiće se pred sam zalazak, a nekoliko sati kasnije nebo će biti dovoljno tamno za posmatranje Perseida u njihovom maksimumu.

Na Islandu će potpuno pomračenje takođe biti vidljivo, ali zbog veoma kratke letnje noći nebo neće postati dovoljno tamno da bi se u potpunosti uživalo u meteorskom roju.

pomračenje Sunca
Foto: Marc Bruxelle / Alamy / Profimedia

Španija će biti poslednja tačka sa koje će biti moguće posmatrati potpuno pomračenje. U Leonu će početi u 20.28, u Saragosi minut kasnije, a u Valensiji u 20.32 časa po lokalnom vremenu.

Biće to prvo potpuno pomračenje Sunca vidljivo sa kopnenog dela Španije još od 30. avgusta 1905. godine, zbog čega se ovaj datum već godinama nalazi na listi najvažnijih događaja za ljubitelje astronomije.

Kako bezbedno posmatrati pomračenje

Stručnjaci upozoravaju da se delimične faze pomračenja mogu posmatrati isključivo uz sertifikovane naočare za posmatranje Sunca koje ispunjavaju bezbednosni standard ISO 12312-2.

Obične sunčane naočare ne pružaju dovoljnu zaštitu, a teleskopi, dvogledi i fotoaparati ne smeju se usmeravati ka Suncu bez odgovarajućih specijalnih filtera.

Jedini trenutak kada je bezbedno posmatrati Sunce golim okom jeste vreme potpunog pomračenja, kada je Sunčev disk u potpunosti zaklonjen Mesecom. Čim se pojavi prvi zrak Sunca, neophodno je ponovo staviti zaštitne naočare.

Pored pomračenja i Perseida, astronomi će pažnju usmeriti i ka zvezdi T Korone Borealis, poznatoj kao „Plamena zvezda“, za koju se već duže vreme očekuje retka eksplozija koja se dešava otprilike jednom u osam decenija.

Iako nije poznato da li će se to dogoditi baš ove godine, noć 12. avgusta mogla bi da donese još jedno veliko iznenađenje za sve ljubitelje neba.

Kurir.rs/RTS