Slušaj vest

Kolorektalni karcinom je drugi po učestalosti maligni tumor u Srbiji, ali i jedan od retkih koji se može u potpunosti sprečiti otkrivanjem i uklanjanjem prekanceroznih promena.Rak pluća je i dalje vodeći uzrok smrtnosti od malignih bolesti, ali rano otkrivanje kroz skrining programe značajno povećava šanse za uspešno lečenje. O značaju prevencije, skrininga, situaciji u Srbiji i novim terapijskim mogućnostima u Jutarnjem programu RTS-a govorili su prof. dr Aleksandra Pavlović Marković i doc. dr Mihailo Stjepanović.

Kada je reč o karcinomu debelog creva, najveći problem u Srbiji nije samo broj obolelih, već i činjenica da se pacijenti lekaru često javljaju kasno, kada je bolest već uznapredovala. Učestalost obolevanja je između 58 i 62 pacijenta na 100.000 stanovnika, što je približno evropskom proseku, ali stručnjaci ukazuju da se zahvaljujući skriningu mnogi slučajevi mogu otkriti na vreme ili čak sprečiti.

- To je jedan od retkih karcinoma koji možemo u potpunosti da preveniramo. Kolonoskopijom možemo da otkrijemo prekancerozne promene, uklonimo ih i sprečimo da se karcinom uopšte razvije - istakla je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković.

Ona je objasnila da je kolonoskopija invazivna metoda, zbog čega mnogi odlažu pregled, ali da su ozbiljne komplikacije izuzetno retke.

- Pacijenti se plaše i procedure i mogućeg ishoda, ali je važno da prevaziđu taj prvi trenutak. Kolonoskopija je bezbedna metoda, a komplikacije su veoma retke - navela je profesorka.

shutterstock_2318290287.jpg
Foto: Shutterstock

Redovan skrining za kolorektalni karcinom trenutno se preporučuje muškarcima i ženama od 50. godine života, ali novija istraživanja pokazuju da bi tu starosnu granicu trebalo pomeriti na 45 godina, jer se i kod mlađih osoba sve češće otkrivaju polipi i prekancerozne promene.

Govoreći o karcinomu pluća, doc. dr Mihailo Stjepanović podsetio je da je reč o velikom javno-zdravstvenom problemu, ne samo u Srbiji već i u celom svetu.

- Karcinom pluća u početku najčešće nema simptome i pacijenti se javljaju tek kada je bolest uznapredovala. Zato je važno da je otkrijemo na vreme, jer tada možemo mnogo toga da uradimo, pre svega da pacijente operišemo i izlečimo - rekao je Stjepanović.

Ilustracija rak pluća
Foto: Shutterstock

On je istakao da se skrining za rak pluća radi niskodoznim skenerom, koji je bezbolan, kratko traje i koristi malu dozu zračenja.

- Ovaj pregled daje veoma važne informacije i može da pokaže promene koje ukazuju na mogući karcinom - naveo je.

Skrining se preporučuje osobama od 50 do 80 godina koje imaju više od 30 godina pušačkog staža.

Prevencija najvažnije oružje u borbi protiv malignih bolesti

Pilot-projekat ranog otkrivanja karcinoma pluća u Beogradu sprovodi se od novembra 2023. godine, uz podršku Ministarstva zdravlja, a građani iz rizičnih grupa mogu da se jave na broj telefona 066 267 268 i zakažu pregled.

Do sada je kroz program prošlo oko 5.000 stanovnika Beograda, a kod tri do četiri odsto njih otkrivene su promene koje su zahtevale dalju dijagnostiku i lečenje.

- To su ljudi koji nisu znali da imaju ozbiljnu bolest. Zahvaljujući ranom otkrivanju, oni su operisani, izlečeni i vratili su se svojim svakodnevnim aktivnostima - rekao je doc. dr Mihailo Stjepanović.

Skrining dojke
Skrining dojke, Karolinska institut Švedska, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije Foto: Shutterstock

On je dodao da danas, pored hirurgije, značajnu ulogu imaju i savremene inovativne terapije.

- Postoje inovativni lekovi za određene grupe pacijenata, a od jeseni se očekuje i proširenje terapijskih mogućnosti za pojedine tipove karcinoma pluća koji do sada nisu bili obuhvaćeni - naveo je.

Kada je reč o karcinomu pluća, najvažnija mera je borba protiv pušenja, dok se kod karcinoma debelog creva, uz zdrav način života, posebno ističe značaj skrininga.

- Skrining se radi kada je čovek potpuno zdrav. Ako se karcinom debelog creva otkrije u ranoj fazi, kada je u pitanju polip ili početni stadijum bolesti, više od 90 odsto pacijenata preživi pet godina. Kod metastatske bolesti taj procenat je značajno manji - istakla je prof. dr Aleksandra Pavlović Marković.

- Jedan poziv i jedan pregled mogu da spasu život - zaključili su sagovornici RTS-a.

Kurir.rs/RTS